Jedan od najvećih koncerna svijeta Volkswagen morao je da poklekne u svađi sa proizvođačem dijelova, bosanskom grupom Prevent. Njemačka štampa piše o čemu se zapravo radilo i o zanimljivoj historiji bosanske firme.

Njemački gigant Volkswagen (VW) okončao je svađu sa bosanskom firmom Prevent koja proizvodi dijelove za vozila. Problem je nastao prije nekoliko dana iz razloga koji nisu zvanično saopšteni, ali su mediji saznali da je VW otkazao jedan posao Preventu.

Nakon toga su dvije saksonske kćerke-firme – ES Automobilguss i Car Trim – prestale da isporučuju Volkswagenu dijelove za sjedišta i prenosni sistem. U Wolfsburgu je izbila panika: stala je proizvodnja Golfa, skraćena su radna vremena hiljadama radnika širom Njemačke, prijetio je gubitak radnih mjesta. Nastala je šteta od sto miliona eura.

Bosanski koncern je odigrao pametno, komentariše dnevni list Welt. Naime, Volkswagen je otkazao jedan posao Car Trimu koji proizvodi presvlake za sjedišta, nezadovoljan kvalitetom i brzinom isporuke. Ta je firma onda tražila 56 miliona eura odštete što je VW glatko odbio.

“Šta obično rade proizvođači automobila u ovim slučajevima: ne samo da ne plate, nego i trajno prekinu saradnju sa liferantom. Velike automobilske firme tu ne oklijevaju, vole da se zna čija je posljednja u ovoj branši. Prevent je, međutim, povukao pametan šahovski potez. Presvlakama za sjedišta koje proizvod Car Trim VW nije mogao biti satjeran u ćošak, ali jeste drugim dijelovima. Zato je Car Trim dio svojih potraživanja prenio na ES Automobilguss, koji također pripada grupi Prevent. A VW nije mogao da se odrekne kućišta za prenosni sistem koja proizvodi ES Automobilguss”, prenosi Deutsche Welle.

“Prevent odigrao je pametno”

Tako je drama okončana. Volkswagen i Prevent su se dogovorili, neće biti tužbi niti zahtjeva za odštetu, ali firme zvanično neće saopštiti kako izgleda dil. Prema pisanju dva najuglednija njemačka dnevna lista, Süddeutsche Zeitunga i Frankfurter Allgemeinea, njemački automobilski koncern je morao da pristane na brojne ustupke, recimo da u narednih šest godina nabavlja dijelove iz kćerki-firmi Preventa.

“Više od 400 radnih mjesta je time dugoročno osigurano”, rekao je jedan poslovni direktor firme ES Autoguss. Premijer Donje Saksonije Štefan Vajl, koji je ujedno član Nadzornog odbora Volkswagena, kritikovao je obje strane zbog eskalacije koja je mogla mnoge radnike da košta posla, ali posebno bosansku firmu “jer nije bila spremna da ide putem koji predviđa naša pravna država, naime da stvar razjasni pred sudom. Umjesto toga je otvorila veliki konflikt sa ogromnom štetom”.

Bosanski koncern Prevent odigrao je pametno, komentariše dnevni list Welt. Prema pisanju Welta, ovaj slučaj je pokazao da i najveći koncerni svijeta zapravo zavise od manjih firmi koje im isporučuju delove.

“U poimanju javnosti je Prevent pobjednik ovog hrvanja jer mu je pošlo za rukom da prkosno odoli divovskom Volkswagenu. Malima tako nešto rijetko uspijeva u borbi sa velikima. Pa ipak, Prevent i njegove ispostave će možda jednog dana platiti visoku cijenu. Jer ovo nije prvi put da se ovaj proizvođač dijelova zamjera graditeljima automobila”.

Giganti automobilske industrije bi, piše Welt, ubuduće mogli da diverzifikuju svoju nabavku tako da više ne zavise od jedne manje firme.

Švajcarski list Neue Zürcher Zeitung piše o bosanskoj firmi Prevent:

“Imperija koju je sagradio Nijaz Hastor, i koja se sada zakačila sa svjetskim koncernom iz Wolfsburga, jedna je od najznačajnijih firmi na Zapadnom Balkanu. Grupa Prevent radi u deset zemalja, a samo u BiH zapošljava 6.500 radnika u 15 pogona. Sa obrtom od 771 milion konvertabilnih maraka (386 miliona eura za 2015. godinu) bosanska kćerka-firma je na vrhu liste najvećih privatnih firmi ove balkanske zemlje”.

Ko je Nijaz Hastor?

Pod naslovom „Fleksibilni i solidni“ dopisnik Frankfurter Allgemeinea Zeitunga piše o biografiji Nijaza Hastora: “Sedamdesetih godina je u nekadašnjoj Jugoslaviji nastao neobični joint-venture: VW i jugoslovenski državni holding Unis osnovali su Tvornicu automobila Sarajevo, skraćeno Tas. Ona je montirala automobile od dijelova uvezenih iz Njemačke. Za uzvrat je Tas isporučivao opremu u Wolfsburg – osovine, zvučnu izolaciju, kablove. Neisplativa razmjena koja je za VW bila interesantna iz drugih razloga: preko montaže u Sarajevu su Nijemci izbjegavali carinske prepreke i posebne poreze za uvoz zapadnih automobila. Volkswagen je bio jedini zapadni koncern koji je regularno prodavao automobile u Jugoslaviji, praktično monopolista. Ubrzo se ispostavilo da Tas nije ni izbliza u stanju da isporuči dovoljno opreme da se razmjena makar formalno opravda. Tu je kucnuo čas Nijaza Hastora, tadašnjeg šefa nabavke Tasa. U cijeloj Jugoslaviji je stvarao firme koje su mogle da opskrbljuju VW. U Wolfsburgu su ga uočili kao pouzdanog, fleksibilnog, solidnog”.

Onda je, piše dalje frankfurtski list, došao rat i Tas se 1992. raspao. “Hastor, koji tečno govori njemački, pobjegao je u Wolfsburg. Uspjelo mu je da u posao sa Volkswagenom ponovo uvede firme koje nisu direktno bile pogođene ratom – ovog puta za sopstveni račun. Koristio je insajdersko znanje i veze, znao je sve o procesu proizvodnje. Udesio je da tada još državna slovenačka firma Prevent isporučuje presvlake za sjedišta. Kako bi bio fleksibilan, doveo je švalje iz Bosne u Wolfsburg, a one su bile sposobne da u roku od nekoliko sati pripreme mustre po želji kupca.

Kada je Prevent privatizovan, Hastor je uskočio u posao. Kao spretni preduzetnik sa jakim zaleđem među bosanskim muslimanima nikada nije bio umiješan u neku od brojnih korupcionaških afera u svojoj zemlji. Posao je širio sa jasnim ciljem. Još prije kraja rata je isporučivao prva nova vozila u Sarajevo, kako bi otškrinuo vrata za poslijeratno vrijeme. Ko je tada htio da nešto unese u opkoljeno Sarajevo, morao je da sarađuje i sa trupama srpskog generala Mladića. Kako god da je to Hastoru uspjelo – uspjelo je. Tako je udario temelje kontrole nad uvozom vozila u Bosnu nakon rata. Istovremeno je ostao posrednik između liferanata iz bivše Jugoslavije i Wolfsburga, a sve više firmi je i sam kupovao”, prenosi Deutsche Welle.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.