Svaka peta riba koju pojedete je "lažna"

Ekonomija 01. okt 201615:22 > 15:26
Pixabay

Ekološka nevladina organizacije "Oceana" je utvrdila da je 19 posto sve ribe na svjetskom tržištu lažno označena, praktično da je "krivotvorena".

Nedavno je Slobodna Dalmacija objavila priču Splićanina kojem je prodavač na ribarnici pokušao prodati potencijalno otrovnog vijetnamskog soma kao zubaca. Vijetnamski som inače po kilogramu stoji samo 30 kuna, a kako je prodavač mislio za sugrađanina da je stranac, pokušao mu je uvaliti lažnog zubaca po cijeni od 250 kuna za kilogram, tvrdeći da ribetinu “eto, tek što su je ulovili kod Komiže”. Najgore od svega je što je na vrlo sličnu situaciju naišao malo poslije i u jednom velikom hrvatskom prodajnom lancu.

Priča iz Splita savršeno potvrđuje najnovije istraživanje ekološke nevladine organizacije “Oceana” kojim se utvrdilo da je 19 posto sve ribe na svjetskom tržištu lažno označena, praktično da je “krivotvorena”. Prekopali su stotine novinskih članaka, agencijskih vijesti, vladinih dokumenata, izvještaja nevladinih organizacija koje se bave morem i srodnim područjima i otkrili da je petina od 27.500 uzoraka iz dućana, restorana i tržnica diljem svijeta lažno označena. Otkrili su da je većina “morskih pasa” koji se prodaju u Brazilu zapravo veliki pilan, koji je inače ugrožena vrsta, piše Express.

U Italiji su pronašli slučajeve da se kao lignja prodaje napuhača, riba koja zna biti i vrlo otrovna. U SAD-u su najčešće “krivotvorene” ribe sneper, škarpina i losos, i to tako da se pod tim imenima najčešće podvaljuje upravo vijetnamski som koji je osvanuo čak i na spliskoj peškariji. Nesretna riba se, inače, u Vijetnamu proizvodi tako da joj meso na kraju bude puno antibiotika, bakterija i hormona, a povrh svega nutritivna vrijednost joj je jako loša i okus joj je bljutav. Lako je moguće da ste već imali prilike “uživati” u njegovom mesu, jer je “Oceana” otkrila da se ta riba koristi u imitiranju čak 18 drugih vrsta riba.

U nekim zemljama manje opasni riblji maskenbal je čak i legalan. Tako u Grčkoj oslić može zakonski neupitno odglumiti bakalara, a prema izvještaju slično se događa i u SAD-u. Škarpina je u SAD-u posebno kompromitirana; otkriveno je čak 66 drugih ribljih vrsta koje su je glumile i građanin još malo koje zemlje još može biti siguran što zapravo jede. Napuhača je u Kini otkrivena kao bakalar, kao bucanj na Tajvanu, kao grdobina u Chicagu.

“Oceana” je u pet zemalja zabilježila vrlo ozbiljne slučajeve trovanja nakon što su ljudi jeli eskolara koji su im prodali ili servirali kao bakalara, brancina, bijelu tunu, kao i ribe koje englesko govorno područje poznaje kao rudderfish i butterfish. Konačna procjena je da je u 2014. godini diljem svijeta prodano ribe pod krivim nazivom za ukupno 148 milijardi dolara. Riječ je o tolikoj vrijednosti da je jasno da iza toga može stajati isključivo krupan biznis.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.