Mjere za saniranje posljedica, sa ili bez Centralne banke BiH?

Ekonomija 19. mar 202018:55 > 19:33
N1

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je informaciju o Programu aktivnosti Vlade za stabilizaciju privrede i saniranje posljedica pandemije koronavirusa. Najavljuje se formiranje nekoliko fondova, ali i stavljanje moratorija na otplatu kredita za fizička i pravna lica. Još je neizvjesno hoće li se u spašavanje domaće ekonomije uključiti i Centralna banka, koja raspolaže sa skoro 3 milijarde maraka viška.

Nekoliko je ključnih koraka koje Vlada Federacije namjerava poduzeti u ublažavanju posljedica pandemije koronavirusa. To su: Stabilizacija privrede, očuvanje radnih mjesta, zaštita radnika u slučaju gubitka posla, stabilnost PIO i bankarskog sistema.

U Vladi vjeruju da će to moći postići uspostavom posebnog fonda, koji će služiti kao potpora izvoznim kompanijama, ali i pogođenim kompanijama iz drugih sektora.

Formira se i Garantni fond, čiji je zadatak održavanje likvidnosti kompanija. Garancije bi se trebale plasirati putem komercijalnih banaka.

Jedna od ključnih mjera, usvojenih na sjednici entitetske vlade, jeste i uvođenje moratorija na otplatu kredita za fizičke i pravne osobe kod kojih bude utvrđeno da su nastupile otežavajuće okolnosti za servisiranje kredita usljed širenja koronavirusa. U sve će biti uključena i Agencija za bankarstvo.

“Vlada će zatražiti od ove institucije kao i nadležnih državnih tijela da donesu regulatorne mjere za osiguranje moratorija na otplatu i restruktuiranje kreditnih aranžmana. Pored ovoga, bit će osiguran moratorij na plaćanje kreditnih obaveza korisnicima (čije je poslovanje ugroženo zbog širenja koronavirusa) tzv. trajnog revolving fonda kod onih banaka koji ga administriraju”, kazali su iz Vlade FBiH.

Federalna vlada je uspostavila i Koordinacijski odbor, kojim predsjedava ministrica Edita Đapo, a u rad će biti uključeni resorni ministri, predstavnici poslodavaca, eksperata i kantonanih vlada. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pozvao je Centralnu banku da oslobodi dodatna novčana sredstva.

“Vidimo da su centralne banke drugih zemalja reagovale, vidimo da prave budžete za pomoć privredi. To govori da i kod nas Centralna banka ima veći uvid u to, a ne da bude konzervativna. Ukoliko Predsjedništvo BiH donese takvu odluku, Centralna banka treba to da uradi”, kazao je Dodik.

A Centralna banka je prije nekoliko dana poručila kako je monetarni i financijski sektor zemlje stabilan:

“CBBiH raspolaže dovoljnom količinom gotovog novca konvertibilne marke i novčanicama eura, tako da može odgovoriti potrebama komercijalnih banaka u cilju snabdijevanja građanstva i privrede. Želimo napomenuti da pored navedenog komercijalne banke imaju i značajna gotovinska sredstva, što je garant ispunjenja svih potreba finansijskog sistema za gotovim novcem u cjelini.”

Na računu Centralne banke nalazi se skoro šest milijardi maraka. Od toga je 2,7 milijardi obvezna rezerva, a 2,8 milijardi je višak iznad tog iznosa. Upravo taj višak bi se mogao iskoristiti za pomoć ekonomiji, što je kao moguća mjera za razmatranje pomenulo i Predsjedništvo u svojim zaključcima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad