Kakvo je stanje u bosanskohercegovačkom sportu? Ovako. Ova zemlja na oficijelnim svjetskim seniorskim prvenstvima u olimpijskim sportovima, ne računajući borilačke, od sticanja nezavisnosti 1992. godine ima jednu, jedinu medalju.

Bronzu atletičara Amela Tuke osvojenu na planetarnom šampionatu 2015. godine u Pekingu. Medalja je vlasništvo sportiste kojeg svojevremeno Komisija za vrhunski sport Olimpijskog komiteta BiH prvobitno nije stavila na spisak perspektivnih koje treba stipendirati.

Od 7. septembra počele su “prljave pripreme” za utakmicu koja se igra svake četiri godine.

 Za one koji ne znaju čitati između redova – počela je predizborna kampanja za Opće izbore u BiH.

I u toj njihovoj utakmici gotovo redovno pobijede oni koji sport marginaliziraju, smatraju ga manje bitnom životnom sferom u društvu. Međutim, slavljenički šampanjac otvaraju voljom birača.

O bh. sportu i pravim sportistima, dosadašnja praksa je nedvosmisleno pokazala, bilo da su na vlasti desni, lijevi, centralni, radikalni, liberalni… u proteklih skoro tri decenije, čast rijetkim izuzecima, brinu maćehinski. Konkretno, ne brinu. Nije ih briga za sport i sportiste, osim za one koji vise sa predizbornih plakata njihovih, u konačnici, pobjedničkih stranaka. Shodno situaciji, nisu rijetki slučajevi da pojedini, većinom ispostavilo se polovni sportisti, treneri i sportski radnici, likovi niskog morala od izbora do izbora često mijenjaju političke dresove.

U sportu ove pokradene i u korupciji ogrezle zemlje njima je jedino dobro. Redovno su izdašno i neselektivno finansirani iz (za sport mizernih) budžeta, grantova na gotovo svim nivoima vlasti u BiH. Ti ”beskičmenjaci” godinama ”grabe lopatom”, dok kukaju najviše. I tobože u politiku su ušli kako bi se borili za sport i sportiste. Ustvari, bore se za sebe i svoje džepove. Mrvice dopadnu one što im vire iz… Jadni. Jadno.

Vrlo jednostavno, tako propadaju istinski talenti, klubovi, u našem slučaju, za ne povjerovati i mnogi strukovni sportski savezi.

U posljednje vrijeme na prosjačkom štapu i pred organizacionim raspadom su i veoma popularni sportovi u BiH, rukomet i košarka. Doživljavaju sunovrat. Na ivici ambisa su i iz razloga jer mnogi nesposobni funkcioneri u strukovnim savezima su produžene ruke loših politika i trčkarala glavnih ”poglavica” čija se četverogodišnja utakmica igra 7. oktobra.

Ta njihova utakmica, u kojoj ipak odlučuju građani, od izuzetne je, 2018. godine možda i presudne, važnosti i za sport u BiH. Ovaj put sa plakata nam mašu i neki od pojedinih zaista proslavljenih, do sada uzornih sportista i sportskih radnika. Obećavaju, borit će se za bolje infrastrukturu, uslove za rad, selektivno, pošteno, zakonski uređenije finansiranje i stipendiranje sportista, trenera, pomoć klubovima i savezima. Hoće li zaista to i učiniti? Vrijeme će pokazati.

Uglavnom, počelo je. Predizborno sportovanje.

Autor je novinar i urednik agencija Anadolija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.