Autor Mape opsade Sarajeva: Poraziti kulturu negiranja!

Kultura 05. nov 201611:32 > 11:32
N1

Virtuelna FAMA kolekcija, koja se smatra najvećom svjetskom nezavisnom kolekcijom multimedijalnih projekata o opsadi Sarajeva (1992- 1996) i dešavanjima u vezi sa raspadom Jugoslavije (1991-1999), ušla je u među 100 onih koje su obilježile 20. vijek.

Autor Virtuelne FAMA kolekcije Miran Norderland je za N1 kazao da je veoma važno što se mapa o opsadi Sarajeva našla na izložbi u Nacionalnoj biblioteci u Londonu.

“Važno je da se konačno počne sagledavati čitav 20. vijek kao jedna cjelina. Pozvali su nas da u Nacionalnoj biblioteci izložimo mapu opsade Sarajeva što je velika čast jer se tu nalaze mape koje su obilježile najznačajnije događaje u prošlom vijeku. Organizatori su kroz virtuelne mape htjeli objasniti situacije koje su jako kompleksne”, otkrio je Norderland.

FAMA-kolekcija zorno prikazuje ljudske razmjere događaja, mjesta i iskustava opsade Sarajeva ‘92-‘96, komunicirajući Kolektivno sjećanje na dodir ljudske ruke (Human Touch). Kao virtuelna Banka znanja, Kolekcija ima za cilj da premosti digitalni jaz između Kulture sjećanja i Potrage za znanjem u realnom vremenu.

Norderland ističe da je Virtuelna FAMA kolekcija postala putokaz ljudima da se objasni šta znači biti pod opsadom.

“Ranije je bilo skoro nemoguće ljudima objasniti šta znači biti opkoljen. Mapa je uradila upravo to zbog svoga načina predstavljanja. Privukla je pažnju”.

Sagovornik N1 je kazao da je mapa opsade Sarajeva bila prikazana različitim skupinama ljudi (novinarima, akademicima, srednjoškolcima), te da su svi oni imali različite reakcije i pristup.

“Novinari BBC-ja su napravili komparaciju opsada Sarajeva i Alepa. Utvrdili su da smo mi napravili ‘ljudskiju’ mapu za razliku od tehničkih mapa kako se predstavlja opsada sirijskog grada. Akademici su se više bavili pitanjem kako smo uspjeli skupiti sve činjenice i podatke za četiri godine nastajanja mape. Srednjoškolci su bili fascinirani analognom mapom jer su oni odrasli na digitalnim mapama. Cilj nam je bio prenos znanja za različite grupe ljudi”, naglasio je.

Govoreći o važnosti postojanja ove mape Norderland je ocijenio da se naše društvo nalazi na prekretnici jer, kako je kazao, imamo kulturu negiranja protiv kulture sjećanja, laž kontra istine.

“Željeli smo ostaviti tačno ono što se desilo i kako su stvari išle u procesu. Ova mapa je dokaz da se prikupljanje činjenica isplati i da će to kad-tad biti priznato”, zaključio je autor.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.