Bez PEN Centra loše nam se piše

Kultura 09. feb 201816:58 > 17:28
N1

"Književnost ne poznaje granice i mora ostati zajednička vrijednost među ljudima uprkos političkim ili međunarodnim preokretima" - prva je stavka Povelje Međunarodnog P.E.N. Centra u kojoj, između ostaloga, stoji i to da se P.E.N. “zalaže za nesmetano prenošenje misli unutar svakog naroda i među svim narodima"...

Bosanskohercegovački, koji ime sjedište u Sarjevu, broji više od stotinu članica i članova. Jedna od njih je i naša sagovornica, Andrea Lešić. Članica je novoformiranog Upravnog odbora, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za komparativnu književnost i biliotekarstvo. Za N1 kaže – književnost otvara mogućnost zamišljanja drugačijeg svijeta.

“PEN Centar, kao što ste rekli, objedinjuje pisce sa cijele teritorije Bosne i Hercegovine, i omogućava nekakav prostor otvorenog dijaloga i diskusija. To bismo voljeli da zaživi, da se otvori prostor u kojem će biti moguće razgovarati iz različitih ideoloških, književnih ili političkih pozicija, a da to ne bude razgovor ni gluhih, ni ljudi koji odmah optužuju nekog za ovo ili ono”, poručila je Andrea Lešić, članica Upravnog odbora PEN Centra BiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ipak, da bi kao takav PEN Centar uistinu zaživio potrebna je veća podrška, naročito ona financijske prirode – mišljenja je generalna tajnica Centra, Amela Balić. Tvrdi – kriteriji dodjele budžetskih sredstava u mnogim slučajevima vrlo su nejasni.

“PEN Centar, kao i druge institucije kulture, uopće nema nekog sistemskog finansiranja. Mi smo osuđeni na to da opstajemo zahvaljujući nekim projektima. Međutim, takav oblik finansiranja i poslovanja vrlo je nesiguran i nestabilan. Pitanje opstanka PEN-a svako malo se postavlja na način da se dovodimo do situacije u kojoj razmišljamo kako ćemo naredni mjesec platiti kancelarijske troškove”, kaže Amela Balić, generalna tajnica PEN Centra BiH.

U takvoj zamršenoj situaciji, u kojoj novac stiže na kapaljku, ni kulturni djelatnici željni rada ne mogu puno napraviti. Ne odustaju, unatoč svemu. Planovi povezivanja i umrežavanjima već se razvijaju. Naime, na nedavnoj godišnjoj Skupštini P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, te nakon dodatnog online glasanja, donesena je odluka da novu Upravu sačinjavaju Goran Simić, kao novi predsjednik Centra i Upravnoga odbora, Željko Ivanković kao novi predsjednik Skupštine, te članice i članovi Upravnog odbora – Andrea Lešić, Jasna Šamić, Darko Cvijetić, Zlatko Dizdarević, Hana Stojić i Senka Marić. Također, svi predloženi kandidati primljeni su kao novi članovi i člalnice, među kojima se mogu izdvojiti imena Anise Avdagić, Lejle Kalamujić, Elme Porobić, Enese Mahmić, Emine Žuna i drugih.

“Koliko sam shvatila, Goran Simić namjerava da nas poveže sa tom mrežom gradova koji udomljuju pisce koji su u svojim zemljama disidenti, kojima se prijeti smrću ili zatvorom. To je neka vrsta vraćanja duga svjetskom PEN Centru koji se založio za pisce u Bosni i Hercegovini u vrijeme rata”, zaključila je Andrea Lešić.

U vrijeme tenzija, političkih previranja i prepiranja na dnevnoj razini, književnost otvara svoja vrata za bijeg u prostor slobode. Bez toga, a i bez PEN Centra, mnogi bi rekli – loše nam se piše. Naposlijetku, valja se vratiti na misao osnivača, koji su 31. listopada 1992. godine istakli da “u svim okolnostima, a naročito u doba rata, djela umjetnosti, to nasljeđe čovječanstva kao cjeline, treba da budu zaštićena od nacionalnih i političkih strasti”.