U sklopu boravka u Sarajevu, na poziv izdavačke kuće Buybook, nagrađivani, svjetski poznat pisac Orhan Pamuk govorio je za N1 televiziju. O identitetima, slobodi govora i stvaranja u Turskoj, identificiranjem s prostorom i duhom Bosne i Hercegovine, Islamofobiji, položaju žena u turskom društvu, Pamuk je razgovarao u intervjuu sa Hanom Sokolović.
N1: Pitanje identiteta – kroz svoj rad, često se bavite pitanjima ravnoteže identiteta vaših likova, ravnoteže njihove uloge u društvu, okolini, ličnosti.. Kako ostvarujte ravnotežu svog identetita – kao romanopisac, aktivist, otac, novinar?
“Turci su jako zauzeti pitanjem identieta – očito, kad pogledate kartu, više od pola Turske je u Aziji, ostalo pola u Evropi. Ima Turske historije u Evropi, neke stvari dolaze iz Evrope, neke iz Azije, Islama, postoji sudar ili harmonija civilizacija u Turskoj. Cijeli život gledam kako ljudi raspravljaju – od pitanja oblika javne rasvjete, lampi, trebaju li biti orijentalne, imitiramo li Pariz ili ipak trebamo neki arapski dizajn.. Sve se svodi na politiku identiteta u Turskoj. Ali ja ne mislim da je ovo bolest. Da je sve harmonično – govorili bi o totalitarizmu. Mislim da je kultura stvorena od različitih izvora prelijepa – ali onda ovi izvori moraju komunicirati harmoničn – ne rafalima nego demokratskim razgovorima. Ovo je ono za šta se borim u Turskoj. Pod snažnom smo represijom zadnjih pet godina. Gledajući kroz ovu prizmu, razumijem Bosnu i Hercegovin jako dobro. Opet – odlično je imati različite izvore, različite civilizacije, muslimane, katolike i pravoslavce zajedno, ali ne bi trebali pucati jedni na druge nego razgovarati. U prostoru slobode govora, gdje vjeruju u slobodu govora, ne u silu, u oružje. To bi stvorilo društvo ljepše od bilo kojeg drugog. Uspjeh SAD-a je baziran na takvoj harmoniji. Muslimanske zemlje takođe mogu biti multikulturalne, tolerantne, demokratične. To će se desiti. Ja sam siguran da će se to desiti – u svim svojim knjigama o tome pišem”, govori Orhan Pamuk.
O tome može li smjestiti priče, događaje, teme iz svojih romana na prostor Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Pamuk odgovara:
“Naravno – u smislu kada stvorim prostor, kuću, muslimanku koja ima prijateljicu pravoslavne vjerovoispovjesti – naravno. Vidim na mikro nivou sličnost između Bosne i Hercegovine i Istanbula 1950ih i 60ih godina. Postoji sličnost na planu multikulturalnosti. Ali Turska je veća, problemi su veći, dijelom je na srednjem istoku i zbog vooga drama u Turskoj eskalira i bude veća i mi se više brinemo. Vi ste danas uspjeh u Evropi, uspjeh kao muslimanska zemlja – ja to tako vidim. Turska ima većih i dramatičnijih problema, ali na bazičnom nivou jako vas dobro razumijem.”
Povezuje li ova dva prostora i nametnuta ideja podjela, institucionalizirane mržnje?
“Govorimo o istoj stvari – većinom su to političari koji promoviraju nacionalizam, dramatizaciju, kulturu osvete. Narušena je sloboda govora u Turskoj – ne mogu više o tome reći vezano za Bosnu i Hercegovinu, ne želim da generaliziram.“
Cijeli razgovor gledajte sutra na N1 televiziji.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
