Alergije – epidemija modernog doba

Hemofarm

Više od 150 miliona Evropljana pati od hroničnih alergijskih bolesti.

Jedno od troje ljudi koje sretnete na ulici, skoro sigurno, bori se sa alergijom. Počevši od alergije na polen, preko alergije na orahe ili kikiriki, do kućne prašine, dlaka mačaka i pasa…lista alergena je sve duža i duža.

Procijenjuje se da oko 30 do 40 odsto osoba u svijetu boluje od jedne ili više alergijskih bolesti, pa alergijska oboljenja nazivaju i epidemijom modernog doba.

Evropska akademija za alergiju i kliničku imunologiju ( EAACI) iznijela je podatak da više od 150 miliona Evropljana pati od hroničnih alergijskih bolesti. Dalja predviđanja govore da će do 2025. polovina populacije biti pogođena nekom vrstom alergije. S druge strane Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da oko 300 milliona ljudi, širom svijeta, pati od astme.

Kako nastaju alergije: “Alergije nastaju kada imuni sistem napravi grešku i uobičajenu stvar prepozna kao napadača. Tada imuni sistem proizvodi antitijela koja upozoravaju na taj alergen, pa u sljedećem suretu s njim ista ta antitijela dovode do oslobađanje niza hemikalija, poput histamina, koji uzrokuju alergijske reakcije i simptome. U susretu sa alergenom , reakcija ljudskog imunog sistema može izazvati upale na koži, očima, disajnim putevima i slično“, objašnjava dr Suzana R. Savić.

Ona naglašava da ozbiljnost alergijskih reakcija varira od osobe do osobe, te da se može kretati od manje iritacije do težih ispoljavanja, a ponekad, u najtežim slučajevima, mogu dovesti do anafilaksije i ugroziti život. Međutim, dok se većina alergija ne može izliječiti, određeni tretmani i lijekovi mogu pomoći u ublažavanju njihovih simptoma. “Postoji više vrsta alergijskih reakcija, a u zavisnosti šta ih uzrokuje, najčešće se ispoljavaju kao alergijski rinitis praćen kihanjem i curenjem iz nosa, te svrabom nosa i očiju. Mogu se ispoljiti i na koži u vidu koprivnjače“, kaže dr Savić.

Liječenje: Istraživanja u svijetu pokazuju da su „savremen život, stres, izmijenjen imunitet, hrana bogata konzervansima i aditivima, izloženost različitim hemijskim supstancama i zagađenju životne sredine mogući uzroci porasta alergijskih oboljenja“. Alergije se javljaju tokom cijele godine, ali su češće u proljetnim i ljetnim mjesecima. Sunčevi zraci, polen biljaka i ubodi insekata, prašina, različite hemikalije mogu da izazovu alergije.

“Preporučuje se izbjegavanje alergena kada je to moguće, a u borbi protiv alergija dostupni su i lijekovi koji ublažavaju simptome koji ih prate. Pressing, po sastavu loratadin, sprečava djelovanje histamina, supstance koju tijelo oslobađa u sklopu alergijskog odgovora. Na taj način brzo ublažava simptome alergija: kihanje, curenje iz nosa, svrab nosa i očiju, ili osip na koži“, pojašnjava dr Savić.

Ona naglašava važnost lijeka koji se koristi u tretmanu alergija: „Izuzetno je bitno da se lijek primjenjuje pravilno, i zato je neo phodno da se prije prve upotrebe, pacijent, uvijek posavjetuje sa ljekarom ili farmaceutom, i da detaljno pročita uputstvo “.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.