Reakcije iz Srbije na reviziju: Fijasko u najavi

Regija 18. feb 201719:46 > 19:49
N1

Ne smiruju se političke tenzije na relaciji Sarajevo-Banjaluka-Beorgad, povodom najave člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će pravni tim podnijeti zahtjev za reviziju presude za genocid.

Političari iz Beograda poručuju da Izetbetgović pokušava da destabilizije region, a stručnjaci upozoravaju da je reč o političkom pitanju.

Opasno i nepotrebno! Tako najavu podnošenja zahtjeva za revizijom presude kojom je Srbija oslobođena optužbi za genocid u Bosni i Hercegovini komentariše Ivica Dačić. On strahuje od destabilizacije, ne samo Bosne i Hercegovine, već cijelog regiona.

“Nemamo namjeru da učestvujemo u sudskom procesu gde je aktivna strana koja nema na to pravo. To je predstavnik samo jednog naroda i to možda ne celog konstitutivnog naroda BiH i čak ni jednog celog entiteta… I na kraju, šta se to novo desilo, koji su to novi dokazi, koje su to činjenice koje nisu bile poznate u vreme donošenja presude prije deset godina? Nismo mogli do sada da vidimo nijednu novu činjenicu. Naprotiv, u međuvremenu su se desile neke presude koje su potvrdile ono što je MSP rekao”, rekao je šef srpske diplomatije Ivica Dačić.

Ministar za rad Aleksandar Vulin očekuje da međunarodna zajednica reaguje. Izetbegovića optužuje da aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine i izazivanju sukoba.

“Bakir je ovim pokazao dukobo neprijateljstvo prema Srbiji i srpskom narodu. Ovo je akt neprijateljstva jednog čovjeka i političke strukture koja godinama radi na destabilizaciji BiH i pokušaju izazivanja sukoba u BiH koji bi se dalje prelio na Balkan”, ocjenjuje Vulin.

Prema pravilima suda, zahtjev za revizijom može da bude podnijet najkasnije deset godina od presude, ali samo ukoliko su dokazi ključni za dokazivanje optužbe i ako je podnosilc zahteva do tih dokaza došao u roku kraćem od šest meseci. Mala je vjerovatnoća da će se to dogoditi, smatra Violeta Beširević, profesorica pravnog fakulteta Univerziteta Union. Ona veruje da se radi o političkom, a ne pravnom pitanju.

“Svjedoci smo da političari koji vode države nastale na području bivše Jugoslavije često nemaju odgovore na mnoge ekonomske i druge egzistencijalne probleme građana, te se održavaju na vlasti ili pokušavaju da dođu na vlast pričom i proizvodnjom unutrašnjih, u ovom slučaju i spoljnih neprijatelja. Vjerovatno će i ovaj poltičiki potez završiti kao što je nedavno bilo sa političkom idejom oslikanog voza i ‘Kosovo je Srbija’ završio kao jedan politički fijasko.”, objašnjava profesorka Beširević.

Ona podsjeća i na sličan slučaj, kada je 1999. godine predsjedavajući BiH ovlastio kozastupnika u pravnom timu BiH da povuče tužbu protiv Srbije, što je on i uradio. Tada je Međunarodni sud pravde, razmatrajući pisma koja su uputila preostala dva člana Predsedništva, utvrdio da nije jasno i nedvosmisleno izražena volja svih da do toga dođe i odbacio zahtjev za povlačenjem tužbe.

Takođe, Beširović podsjeća da ni praksa suda nije povoljna po predlagača, jer je u sva tri slična slučaja zahtjev za revizijom odbačen.