Kriza u Makedoniji nije samo politička, nego i bezbjedonosna

Regija 03. mar 201709:13 > 09:17
N1

U Makedoniji su 11. decembra prošle godine održani vanredni parlamentarni izbori s ciljem da zemlju izvuku iz gotovo dvoipogodišnje političke krize, međutim, kriza i dalje traje.

Predsednik Makedonije Đorđe Ivanov rekao je da Zoranu Zaevu neće dati mandat za formiranje nove vlade. Na ulicama su protesti nakon što je Zaev, lider SDSM-a, uz podršku albanskih partija DUI i Besa, obezbijedio 67 poslaničkih mandata u Parlamentu, šest više od neophodnog broja. 

Davanje mandata za sastav nove vlade Zaevu, od Ivanova su tražili evropski komesar Johannes Hahn i Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg. Građani Skoplja ovih dana protestuju protiv uvođenja albanskog jezika kao drugog zvačnog jezika i federalizacije Makedonije.

Da li ovo prijeti da dodatno produbi krizu u Makedoniji – o tome smo razgovarali sa Emicom Niami Nalbantić – novinarkom.

Ona je kazala da kriza traje tri godine, ali da je sada vrhunac. “Kriza nije samo politička, nego i bezbjedonosna. Nakon odbijanja mandata na ulice su izašli građani, koji stoje u odbrani državnosti Makedonije”, kazala je.

Ona kaže da tvrdnje postoje – da su to građani iza kojih stoji dojučerašnja stranka VMRO-DPMNE i bivši predsjednik Nikola Gruevski.

“Situacija je što se bezbjednosti tiče na višem nivou”.

Nalbantić je kazala da ne samo Hahn, nego je i ambasador SAD-a rekao da se Ustav mora poštovati. “Predsjednik bi trebao dati mandat stranci SDSM – taj mandat je samo protoklarni čin. Predsjenik to još nije uradio”, kazala je.

Hoće li se to dogoditi?

“Neizvjesno je. Zaev se nada da će mu Ivanov dati mandat, ali dosta smo se puta iznenadili do sada. Postoje dvije varijante, da će predsjednik osati na svome, i da će međunarodna zajednica pojačati pritisak”, istakla je gošća N1.

“Postoji varijanta, da građani uđu u Parlament, i da sastave vladu. Ta situacija bi povećala netrpeljivost između građana. Jedna grupa protestvuje protiv, jer se radi o ugovooru koji su postigle albanske partije. Kada govorimo o njihovoj platformi – niko nije rekao šta ona zadrži”, ocijenila je.

Albanska platforma ne ruši integritet Makedonije, smatra Nalbantić. “Zaev je rekao da to neće utjecati na Ustav. Građani su zabrinuti zbog federalizacije Makedonije, i poništenje makedonskog kao glavnog jezika”.

Ona je kazala da u Makedoniji više od 30 općina ima princip dvojezičnosti.

“Mislim da je Zaev u pregovorima popustio – ali niko ne zna šta je konkretno dogovoreno. Kako je došlo do te platforme, imali smo nekoliko izjava da je ona i ranije bila dogovorena kada je VMRO-DPMNE bio na vlasti”.

Građani dogovor komentarišu kao korak ka nestanku Makedonije i makedonskog naroda zbog federalizacije. “Niz građana se tome ne protivi, nego to vidi kao jedan od demokreatskih načela”.

“Sve dok se narodu ne kaže, šta sve stoji iza toga – nedoumice i nepovjerenje će postojati”.

Brutalna strana protesta

“Napadnut je kolega novinar, dok je sjedio u restoranu – prišao je momak i pljunuo ga je u lice. Na društvenim mrežama postoji snimak da je napad pripremljen. Situacija u Makedoniji je bipolarna. Ona je u cijelom društvu pristuna, u svim institucijama. Dugo godina živimo politiku Makedonije”, kazala je Nalbantić za N1.

“Bitno je da se sa ovom situacijom želi prebaciti lopta sa kriminala prijašnje vlasti na međunacionalnu netrpeljivost. Ovo je kao i dogovor dojučerašnjih partnera, kako bi se sakrili prisluškivani razgovori”.

“Ako prođe mandat, sve će ostati sa strane. Ovo je borba da specijalnom tužilaštvu prođe optužnica. Na saslušanju su bili mnogi političari. Narod želi da budu optuženi oni koji su bili involvirani u kriminal. Ovo je skretanje pažnje javnosti”, pojasnila je.

Evropski put Makedonije? “Jeste, drže se svi tog principa, jer čitav Balkan samo teži ka EU”, pojsnila je na koncu Novog dana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.