Novo zahlađenje odnosa između Beograda i Zagreba

Regija 04. okt 201718:49 > 18:52
Vlada RS

Nakon razmjene oštrih izjava prethodnih dana, a zatim i protestnih nota, najavljena posjeta predsjednika Srbije Aleksandara Vučića Hrvatskoj je odložena. Vučićev i kabinet Kolinde Grabar Kitarović slažu se kako u ovom trenutku ne postoje uslovi za takav susret.

Do novog susreta Aleksandara Vučića i Kolinde Grabar Kitarović, ovog puta u Zagrebu, koji je bio najavljen za novembar, ipak neće doći.

“S obzirom na najnoviji razvoj događaja i atmosfere koje ne doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja, predsjednica Republike Hrvatske procijenila je da u ovom trenutku ne postoje preduslovi za ostvarenje posjete”, saopšteno je iz njenog kabineta.

Nakon ovog saopštenja stigla je i nezvanična reakcija iz predsjedništva Srbije:

“Predsednik Vučić smatra, a čini mu se da je i predsednica Grabar Kitarović saglasna s tim, da je bolje da do posete dođe onda kada bude moglo da se razgovara mirno i u drugačijoj atmosferi”, rečeno je Tanjugu u izvorima bliskim srpskom predsjedniku

U prvim reakcijama iz Vlada Srbije i Hrvatske međusobne optužbe za trenutnu atmosferu u odnosima.

“Uvijek su takve posjete, naročito kada je riječ o odnosima Hrvatske i Srbije osjetljivi. Oni trebaju da dođu u pravom trenutku. Čini mi se da nakon ovih zadnjih izjava i komentara koje smo čuli od članova Vlade Republike Srbije i komentara taj trenutak treba pričekati još neko vrijeme”, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

“Šta vi mislite kako bi izgledala ta poseta. Je l’ vi mislite da mi sada možemo ćutke da pređemo preko optužbi, uvreda i laži koje o srpskom narodu i Srbiji se čuju u Hrvtaskoj”, rekao je Dačić.

A sve je počelo najavom usvajanja Zakona o braniteljima u kojem se Srbija navodi kao agresor.

“To otvara jednu Pandorinu kutiju jer onda će ovde da se donese 500 zakona o svemu šta je urađeno Srbima i u Jasenovu i Oluji i u svemu drugom. Prosto to je nešto što je za našu stranu neprihvatljivo”, rekao je Vučić 26. septembra 2017. za RTS.

Uslijedila je reakcija hrvatskih poslanika.

“Nije dostojanstvo dok hrvatska država ne bude od Vučića četnika koji komentariše ovaj zakon zatražila, a vi to možete kao predsedstavnik Vlade, ratnu štetu od 45 milijardi eura”, izjavio je Miro Bulj 27. septembra.

U Beogradu je zatim, 29. septembra, otkriven spomenik Milanu Tepiću majoru nekadašnje JNA, koji se 91. godine digao u vazduh sa skladištem municije u Bjelovaru kada je poginulo i 11 hrvatskih branitelja. Pitanje o tome novinari su postavili ministru odbrane Srbije, prilikom njegove posjete Šibeniku.

“U svakom građanskom ratu postoji onoliko istina koliko postoji strana i da sad ja vas uverim – da je srpska istina i hrvatska odnosno, da je hrvatska istina istina srpska – to nije ni ispravno ni moguće, niti to treba raditi”, rekao je Aleksandar Vulin 1. oktobra.

“Za nas u Hrvatskoj je samo jedna istina. U Hrvatskoj nije bio građanski rat, u Hrvatskoj je bila ogromna brutalna velikosrpska agresija”, odgovara hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević.

Zbog spomenika je zatim uslijedila razmjena protestnih nota – prvo je Zagreb uložio oštar protest ambasadorici Srbije u Hrvatskoj, na šta je Beograd odgovorio oštrim protestom hrvatskom otpravniku poslova u Srbiji. Sve to, rezultiralo je odlaganjem posjete srpskog predsjednika Hrvatskoj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.