Centar za mirovne studije uputio otvoreno pismo vladi Republike Hrvatske i zbog odluke o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. Hrvatska Vlada ne vidi ništa sporno, HDZ-ovi poslanici ne vide ništa sporno, a oglasio se i nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Milijunski dug Vrhbosanske nadbiskupije HBOR-u za izgradnju Svećeničkog doma u Sarajevu platit će hrvatski građani. Tako je odlučila Vlada na prošloj sjednici preuzimanjem tog duga i izazvala negativne kritike civilnih udruga. Oštra reakcija kardinala Puljića.
“Ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često puta negativno pristupa, bez da sazna cjelovitu istinu”, kaže kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit Vrhbosanske nadbiskupije.
HBOR će od Vrhbosanske nadbiskupije, umjesto da je ovrši, kupiti nekretninu u Dubrovniku u vrijednosti od milijun i 88 tisuća eura – sve ne bi li se dug smanjio.
“Vrhbosanska nadbiskupija će HBOR-u prodati nekretninu upisanu kod Općinskog suda u Dubrovniku, a za iznos od 1.088.350,00 eura na ime kupoprodajne cijene bit će smanjeno potraživanje HBOR-a temeljem Ugovora o kreditu, odnosno dug koji čini glavnica od 3.057.3692,81 eura, koji je u skladu s ovom Odlukom preuzelo Ministarstvo financija u ime Republike Hrvatske”, objašnjava Zdravko Marić, ministar financija (13.12.2017.).
Spornu nekretninu dobili su pretvorbom iz drušvenog vlasništva 2007. godine. Zbog toga i otvoreno pismo Centra za mirovne studije.
“Dakle, ne možete nekome reći da ne mora ići na ovrhu iako ne plaća kredit. Dat mu mogućnost da proda nekretninu izravnom vjerovniku po realnoj cijeni i dio duga mu preuzet i otplatit, a drugima ne”, navodi Sandra Benčić, Centar za mirovne studije .
U HBOR-u u tome ne vide ništa sporno:
“Ovakva shema kreditiranja funkcionira na način da banka, u ovom slučaju HBOR, odobri kredit stranom kupcu za kupnju hrvatskih roba ili usluga. Kreditiranje kupaca u inozemstvu povećava konkurentnost domaćih izvoznika i omogućuje hrvatskim tvrtkama dobivanje poslova u inozemstvu bez znatnijeg angažiranja vlastitog kapitala ili kreditnih sredstava”.
HDZ-ovi zastupnici brane odluku Vlade.
“Hrvatski narod u BiH je pripadnik hrvatskog korpusa. Da nije bilo hrvatskog naroda u BiH ne bi danas bilo Hrvatske, da nije bilo Domovinskog rata i da nije bilo branitelja HVO-a ne bi danas bilo hrvatske države”, ocjenjuje Milijan Brkić, saborski zastupnik HDZ-a.
“Ne bih mogao ni misliti da je Uprava HBOR-a i Nadzorni odbor HBOR-a i njihov kreditni odbor koji odlučuje postupio protivno zakonu”, dodaje Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.
U Vladi napominju da je Hrvatskoj strateški interes jačanje svih veza s Hrvatima u BiH. Opravdavaju kredit dan Vrhbosanskoj nadbiskupiji.
“Po dospijeću prve rate kredita u 2014. godini, Vrhbosanska nadbiskupija nije bila u mogućnosti podmiriti predmetnu ratu te je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić zamolbom zatražio pomoć od Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Zamolbe za pomoć pri plaćanju rata kredita HBOR-u upućene su i u 2015. i 2016. godini”, saopšteno je iz Vlade RH.
To znači da je u vraćanju kredita, uz HDZ-ovu, sudjelovala i prijašnja SDP-ova vlada. Danas – drugačiji stav.
“Katolička crkva je jedna od najbogatijih institucija na svijetu i mislim da zemlja koja nema novca za svoje siromašne građane, da zaista nije primjereno da na ovakav način uskače jednoj biskupiji u drugoj zemlji, pa makar to bila i BiH”, poručuje Bojan Glavašević, saborski zastupnik SDP-a.
No u Vladi se pravdaju člankom 10. Ustava Republike Hrvatske o sustavnoj brizi za osiguranje opstojnosti i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
