Reakcije na zaključke istrage u slučaju Slobodana Praljka

Regija 02. jan 201817:00 > 17:20
Tanjug/AP/Robin van Lonkhuijsen

Teško je bilo očekivati da bi Haški sud internom istragom utvrdio išta drugo nego da - propusta nema. Komentar je to većine na zaključak istrage u slučaju smrti ratnog zločinca Slobodana Praljka. Mnogi zaključke smatraju neuvjerljivima i više očekuju od istrage koju provodi nizozemsko tužiteljstvo.

U procedurama nema manjkavosti, sve su poštovane i sigurnosni djelatnici nisu mogli otkriti otov. Ti zaključci interne istrage Haškog suda – nisu iznenadili odvjetnicu Slobodana Praljka.

“Zato što sam poznavajući generala Praljka, znala sam da ako je on nešto odlučio da će on to provesti, a da neće raditi na način da bilo tko drugi zbog toga snosi odgovornost”, tvrdi Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka.

Interna istraga istaknula je da se radi o malim količinama otrova koji nije mogao biti otkriven uobičajenim pregledom, a da se pregledi koji uključuju skidanje, zbog dostojanstva osobe, provode samo kada je situacija izvanredna – za što djelatnici nisu imali informacije. Međutim, za generala Miljavca, iz Hrvatskog generalskog zbora, takav je zaključak u najmanju ruku neuvjerljiv.

“Pa iglu bi pronašli, ako baš hoćete, ipak je to bočica – vidjeli ste, nije to baš tako malo. Da je pregled bio detaljan, prije svega pri ulasku u samu sudnicu, onda su je trebali pronaći. Dakle, mislim da će to sve skupa ostati enigma”, smatra Pavao Miljavac.

Ni HDZ-ov Miro Kovač nije očekivao da će Haški sud internom istragom pronaći svoju odgovornost, odnosno odgovornost svojih zaposlenika. No, propust je, kaže, evidentan – samoubojstvo pred kamerama.

“Očekujem da nizozemske vlasti dovrše svoju istragu pa da onda zaista čujemo tko je odgovoran za propust da je Slobodan Praljak mogao na neki način dobiti otrov u zatvoru. Tu supstancu s kojom je počinio samoubojstvo – zamislite da se tako nešto dogodilo u Hrvatskoj”, ističe Kovač.

Ipak, revizija je dala preporuke za poboljšanje procedura osobnog pregleda i ćelija, edukciju, i i pola sata dugu odgodu prijenosa onoga što se događa u sudnicama. Za bivšeg ministra pravosuđa Antu Šprlju, to je priznanje da ipak nije baš sve bilo sjajno.

“Samim time što je on upravo konstatirao da će se trebat educirat dodatno službenike koji brinu o sigurnosti, odnosno čuvaju zatvorenike. Također da će se trebati djelovati i na pojačanom tkz.medicinskog nadzora, to sve govori o tome da je ipak uočeno da će se u određenim stvarima morati i pravila mijenjati, ne ona osnovna pravila na temelju kojih Haški sud radi, već ona provedbena pravila koje se odnose na postupanje sa zatvorenicima”, ocjenjuje Šrlja.

Još jučer Mehanizam koji je preuzeo poslove Haškog suda potvrdio je da će preporuke razmotriti i primjeniti. Nizozemske vlasti, čija se istraga fokusirala na eventualnu pomoć treće osobe i pružanje zdrastvene pomoći Praljku, poručuju kako još rade i nemaju konkretne zaključke koje u ovom trenutku mogu objaviti.