Tri dana nakon podizanja oružanih snaga u Srbiji na najviši stepen borbene gotovosti, javnost još uvijek ne zna šta tačno predstavlja ta odluka, niti za šta je vojska tačno pripravna. I dok srbijanski ministar odbrane Aleksandar Vulin tvrdi da postoje razlozi da odluka ostane na snazi, analitičari sumnjaju da stvarnog alarma ni nema.
Ispred Generalštaba stanje redovno, situacija na Kosovu mirna. Bez obzira na to, srbijanska vojska je zvanično u stanju najviše pripravnosti. Dok Vučić ne kaže drugačije.
“Dokle god situacija na KiM ne bude savršeno jasna, dokle god ne bude bilo kakvih prijetnji po bezbjednost Srba koji žive na teritoriji KiM. Dakle da – borbena gotovost je povišena u skladu sa aktuelnim potrebama i dok se drugačije naredi, tako će i biti”, tvrdi Vulin.
U Ministarstvu odbrane Srbije za N1 kažu da je vojska spremna da u najkraćem vremenu odgovori na svaki razvoj situacije. Za šta je tačno – sama definicija borbene gotovosti podrazumijeva da se o detaljima ne govori. Međutim, ukoliko su to potencijalna dejstva na teritoriji Kosova, to znači da je Srbija spremna i na novi rat sa NATO-om.
Prema Kumanovskom sporazumu, Srbija može da na teritoriju Kosova pošalje određeni broj vojnika, ali samo ukoliko za to ima direktno odobrenje NATO-a. Odredbe sporazuma su toliko precizne da Srbija, na primjer, još uvijek nema odobrenje Alijanse da postavi radar na Pančićevom vrhu – na teritoriji centralne Srbije – jer se nalazi u blizini administrativne linije.
Bez obzira na to, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić tvrdi da neće, kako kaže, čekati ni časa da zaštiti srpski narod na Kosovu, ne precizirajući šta njegove riječi podrazumijevaju. Vojni analitičari takve najave tumače više kao poruku stranim posmatračima, nego realne komande vojsci da puške diže “nagotovs”.
“To je onda jedna vrsta pritiska u pregovaračkoj atmosferi – kaže, čekajte, ako izgubimo strpljenje, možda možemo da posegnemo za radikalnim mjerama – da bi to neko naveo u svojim izvještajima. U praksi, dovoljno je da to saopštite, ne morate da sprovedete mnogo konkretnih akcija kako biste postigli taj efekat”, smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Zbog toga, podizanje borbene gotovosti, po Radiću, ne sprovodi se u kasarnama, već u medijima. Pojedini tabloidi pune stupce ratnohuškačkim tekstovima koji nemaju nikakvo utemeljenje, već agendu da uzburkaju nacionalna osjećanja.
“S jedne strane, činjenica je da se vode pregovori o rješavanju problema KiM, a sa druge strane, da bi se podgrijala atmosfera psihološke mobilizacije i pripreme nacije za neka rješenja, svakih nekoliko sedmica imamo podizanje prije svega emotivne gotovosti nacije kao naš fenomen”, zaključuje Radić.
Podizanje borbene gotovosti nije nov fenomen – prošle godine vojska je bila u pripravnosti zbog nikad razjašnjene bezbjednosne situacije u Makedoniji. Za vrijeme Tita i Jugoslovenske narodne armije, kasarne su naprasno punjene i zbog, na primjer, invazije Vijetnama na tadašnju Kampućiju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
