Bivši hrvatski predsjednik i predsjednik stranke Naprijed Hrvatska Ivo Josipović u Novom danu govorio je o izborima u Bosni i Hercegovini.
Nakon što su objavljeni rezultati i kada je bilo jasno da će Željko Komšić biti predstavnik Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, bivši hrvatski član u Predsjedništvu BiH Dragan Čović je rekao da BiH čeka neviđena kriza. Prijeti li sada kriza, čak i ustavna, u BiH?
Apsolutno. Postoje mehanizmi s kojima kriza može biti generirana. Čini mi se da je, između ostalog, rezultat izbora, koji očito Hrvatima nije drag, i rezultat politike koja je otišla tamo gdje nije trebala. Mislim da je trebalo, kao što je jedno vrijeme i radio HDZ BiH, naglasak držati na europskim temama i profilirati hrvatski korpus kao najvažniji proeuropski faktor, a otišlo se u nacionalističko prepucavanje i ovo je posljedica. Motivirano je bošnjačko biračko tijelo da glasa ne za Bošnjaka nego za hrvatskog predstavnika i rezultat je takav kakav je. Izborni sustav, nažalost, pomaže takav način, no ovo su legalni rezultati izbora i tome se treba prilagoditi. Treba okrenuti novu stranicu i formirati neku novu politiku jer ova neće dati rezultat.
Što će se događati u BiH?
Možemo očekivati, kako je najavio Čović, blokade u parlamentima različitih razina i dogodit će se da će se hrvatska politika povezati još više sa Dodikom i RS.
Na koji način?
U prvom redu interesno. Pri donošenju odluka u Predsjedništvu će očekivati od Dodika da podržava ono što hrvatski političari artikuliraju kao hrvatsku politiku.
Zašto je bilo važno Dodiku ući u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine?
To je politička pozicija s koje se može utjecati na globalnu politiku. Ono što bi bilo najgore bilo da u BiH dođe do novog kruga nestabilnosti i blokada jer je to najgore i za BiH, ali i za susjede i regiju.
Što znači Dodikova najava da će staviti Republiku Srpsku prije svega i da će na stol staviti već dogovorene stvari u BiH?
Dodik će nastaviti sa političkom idejom o praktično odvajanju RS od BiH, odnosno na formalnom ostanku, ali na potpunoj separaciji i zasigurno će tome imati otpor međunarodne zajednice. Hrvatska ne bi trebala otići na tanki led i voditi bilo kakvu vanjsku politiku politiku koja bi išla u prilog dezintegracije BiH. Samo BiH koja je stabilna i mirna i koja funkcionira, koliko je moguće u ovakvim oklonostima, jest jamstvo mira i stabilnosti.
Je li premijer Plenković trebao otići u BiH prije izbora i dati snažnu podršku Čoviću? Kakva će sada biti pozicija hrvatske politike?
Sve su to potezi koji daju kontraefekte. Naravno da su odmah pali prigovori da se Hrvatska miješa u unutarnji izborni proces u Bosni i Hercegovini i na tome je Komšić gradio svoju strategiju na čvrstoj osudi Hrvatske, isticao je poteze prije svega predsjednice, a onda i Vlade. Prije svega, Hrvatska treba imati drugačiji gard prema BiH, i nikako ne smije pokazivati ambicije, a ni činiti nešto što bi se moglo činiti kao narušavanje suverenosti BiH. To se uvijek u povijesti vratilo kao bumerang.
Kolinda Grabar-Kitarović oštro je kritizirala stanje u BiH i najavljivala mogućnost ozbiljne krize. Kakvi su kapaciteti hrvatske politike kada je riječ o Kitarović?
Oni nisu veliki i predsjednica je jako griješila kada je ulazila u raspravu o unutarnjim pitanjima BiH. Mislim da odlazak u odlazak u Tursku, gdje je čak i sama kroz medije gurala da ona od predsjednika Erdogana traži ovo ili ono, bio je potpuno pogrešan potez. Kako bi se mi osjećali da Vučić od Njemačke traži promjenu hrvatskog zakonodavstva. Tematika nije nelegitimna, ali ne za ovaj tip rasprave. Morala je znati da će takvim nastupima ozbiljno iritirati mnoge političke faktore u BiH, a bespotrebno. Rezultat nije napravila i neće ga napraviti jer nemamo instrumentarije za takvo što. Puno suptiliniji rad na formiranju dobrih odnosa i pomaganja susjedima pa indirektno i na nekim unutarnjim promjenama koje su nužne da bi svi bili zadovoljni bi bilo puno mudrije nego ovo što se radilo u zadnje vrijeme.
Kakvi bi bili rezultati politike u kojoj bi Dodik zastupao odvajanje RS od BiH, a hrvatska politika zastupala treći entitet kao budućnost BiH?
To bi generiralo krizu, a već sad je permanentna kriza u BiH. Hrvatsko za to ne bi našla podršku u međunarodnim faktorima, ni u EU ni u SAD-u. Vjerojatno bi to ozbiljno pogoršalo vanjsko-politički položaj Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.
