Posjeta ruskog predsjednika Srbiji za ruske analitičare predstavlja značajan susret. I u Moskvi, odnosi Beograda i Prištine, i ruska uloga u dijalogu, stavljaju se u prvi plan.

Dok se Srbija užurbano sprema da dočeka gosta iz Kremlja i dok je posjeta glavna tema razgovora, u Moskvi je atmosfera drugačija – spokojnija. No, i oni koji nisu upućeni u odnose dvije zemlje smatraju da je posjeta važna.

“Svaki prijateljski kontakt među rukovodiocima država koje imaju zajedničku istoriju i kulturu je važan. Nek im je sa srećom”.

“Jako bih voljela da odnosi budu najtopliji i najbliži mogući”.

“Ako sada postoje neki ekonomski, politički faktori kojima EU utiče na Srbiju, onda mi, Rusija, kao desna ruka, možemo da pomognemo mlađoj braći”, kazali su građani Moskve.  

Ruka pomoći, kao i do sada, biće politička podrška u međunarodnim organizacijama oko rješavanja pitanja Kosova, smatraju ruski analitičari balkanisti. Kosovsko pitanje će biti glavna tema razgovora, uvjereni su, jer je njegovo riješavanje za Rusiju važan faktor uticaja i prisustva u regionu.

“Posjeta je od ozbiljnog značaja za formulisanje i formiranje buduće ruske politike na Balkanu”, istakao je docent Nacionalnog istraživačkog univerziteta VŠE Jekaterina Entina.

“I u oktobru je, mislim, Vučić dolazio da bi shvatio kakva će biti reakcija Rusije u slučaju mogućeg dogovora sa Kosovom, i sada će pokušati. Ja tu ne očekujem neki bitan napredak, jer Kosovo je glavni ruski džoker u odnosima sa Srbijom. Ako se pitanje Kosova riješi, šta će Srbiji Rusija? Ostat će energetika, sitna ekonomska saradnja, željeznice… Ali neće biti tako moćnog džokera u odnosima”, smatra ekspert Moskovskog Karnegi centra, Maksim Samorikov.

“Ako neki politički krugovi u Srbiji očekuju da će Rusija da rješava kosovsko pitanje umjesto Srbije, ta su očekivanja neopravdana i kontraproduktivna. Rusija je spremna da riješava zajedno s Srbijom, a ne umjesto nje”, rekao je Pavel Kandelj, vodeći naučni saradnik Instituta Evrope Ruske akademije nauka.

Kremlj je prijateljske odnose sa Beogradom i simpatije srpskih građana prema Rusiji od posljednje Putinove posjete uspio da pretoči u saradnju u oblasti energetike, gasovod Turski tok je od velikog značaja za Rusiju

“Rusija nema šta da brine povodom učešća Srbije u Turskom toku, jednako kao što nije imala povoda da brine oko učešća u Južnom”, naveo je Maksim Samorikov.

Očekivanja u Srbiji i od posete ruskog predsjednika i od Rusije u cijelini naši sagovornici nazivaju pomalo pretjeranim. S druge strane, Jekatarina Entina jasno iscrtava šta u budućnosti Rusija očekuje od Srbije.

“Prije svega da se ne učlani u NATO, to je jedan od glavnih zadataka ruske vanjske politike. Drugo, razvoj energetske saradnje, jasna pozicija Srbije i usmjerenost na energetsku saradnju sa Rusijom. I treće, da se na vlasti u Beogradu nalaze ako ne proruski političari, onda, kako je to već 30 godina, političari koji Rusiju smatraju drugim ili trećim ključnim partnerom svoje vanjske politike”, naglasila je Jekaterina Entina.

Ruski analitičari Srbiju vide kao okrenutu ka Evropskoj uniji, i uprkos tradicionalnom historijskom uticaju i pristustvu u regionu, ne vide da bi Srbija mogla da napravi oštar zaokret ka Rusiji.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.