Zašto se iz godine u godinu ponavljaju problemi s poplavama na istim mjestima? Kakvi nam vremenski ekstremi prijete nakon olujnog vjetra i dramatičnog rasta vodostaja? Mogu li se zaustaviti klimatske promjene?

O tome su na HTV-ugovorili akademik Vladimir Paar, profesor na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu Branko Grisogono, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i meteorolog HRT Zoran Vakula.

Na pitanje je li najgore iza nas što se tiče ovog hladnog vremena Vakula je rekao kako je najgore je prošlo.

– Prognoze su se ostvarile i obilna kiša i olujni vjetar te hladnoća su iza nas. Sljedećih dana atmosfera će biti stabilnija, ali ne i stabilna. I dalje će biti povremene mjestimične kiše u malim količinama, no one ne bi smjele dovoditi u opasnost ljude i općenito situaciju na terenu. Sveskupa – optimizam sljedećih dana. Bit će sunca svakodnevno i porast temperature zraka primjerene dobu godine – oko 20°C. I sunce i toplina, tek su i tamo malo kiše, i to više u južnijim krajevima. Bit će 7 do 0 dana za osušivanje ovoga što je napadalo, rekao je Vakula.

Dodao je kako je prva polovica svibnja bila među najhladnijima u povijesti mjerenja.

– To je iznimka, imamo peh, lanjski je bio među toplijima. Ove godine ekstrem, ekstremi se događaju, sve su češći i žešći – vrućina i hladnoća, sušna i kišna razdoblja. Kad se sve to zbroji sve skupa po temperaturi je znatno iznad prosjeka. Prošla godina, a uvjeren sam i ova, bit će iznadprosječno topla iako ćemo ovu prvu polovicu svibnja pamtiti kao jedno od najhladnijih, rekao je.
Đuroković je govorio o trenutačnom stanje na terenu.

– Moramo voditi računa o velikim urbanim područjima kao što je grad Karlovac na koji utječu četiri velike rijeke i vrlo teško je uspostaviti sustav obrane od poplava.

Objasnio je kako su boks barijere spasile 500-tinjak kuća u karlovačkim prigradskim naseljima Logorište i Mala Švarča već po drugi puta, lani i ove godine. Na pitanje zašto se ne napravi pošteni nasip kako ne bi bila svake godine ista priča Đuroković je rekao da je projekt Karlovca uznapredovao, a da do sada nije bio sustavno praćen. Naglasio je kako je to pokrenula ova Vlada te je nastao projekt zaštite rijeka sliva Kupe i da je Sabor u siječnju donio zakon koji Hrvatskim vodama omogućava brže rješavanje imovinskog-pravnih odnosa.

– Riješeno ih je za 2000 čestica, a 1333 čestice su u postupku rješavanja. Moramo riješiti ukupno 11.000 čestica za ovo područje, rekao je Đuroković.

Objasnio je i što se sve čini na zaštitu Hrvatske Kostajnice i uskoro će biti nabava trajnih pregrada.

Grisogono je objasnio zašto imamo sve češće ekstreme.

– U sve toplijoj klimi imamo sve više ekstrema iako ni jedan meteorološki događaj niti potvrđuje niti opovrgava klimatske promjene. To je sam jedna kap u jezeru jer klimatologija se bavi dinamičko-statističkim strukturama, mustrama kroz duži period i kroz šire područje. Statistički možemo reći da u sve toplijoj klimi su sve češći ekstremni. Inače bi se ekstremni događali ovako i onako, rekao je Grisogono.

Na pitanje je li današnje globalno zatopljenje točka bez povratka rekao je kako je teško definirati točku bez povratka.

– Zagrijao se sustav jako puno. Energija je ogromna, možda nama 1°C ne znači puno individualno, ali su to ogromne količine energije. Moramo što prije reagirati i što prije smanjiti plinove staklenika, betoniranje i asfaltiranje, preveliku sječu šuma, promijeniti reflektiranje zračenja, drugačije se hraniti, manje jesti mesa, više se obrazovati u smislu da nismo vlasnici prirode niti da su resursi beskonačni. Resursi su nažalost konačni. Čovjek je glavni uzrok promjena. Ključno za očuvane civilizacije je da se ograničimo na globalno zatopljenje. To je zabrinjavajuće što smo napravili zadnjih 100 do 200 godina, rekao je Grisogono.

Akademik Paar je rekao kako je ekologija apsolutno izvanredno važan faktor i da o njemu treba voditi računa u mnogo većoj mjeri.

– Što se tiče klime je osnovna zabluda je da je klima nešto što je stalno pa se nešto malo mijenja. Klimatske promjene su osobina koja prati povijest Zemlje od njezinog stvaranja do danas, uvjeren je Paar.

Pokazao je dijagram kako se kretala temperatura u zadnjih milijun godina.

– Kako je moguće da je danas u ovom međuledenom toplom dobu temp 4°C niža nego što je bila prije 120.000 godina, upitao je.

Trut je objasnio kako se Hrvatska sprema na mogući ekstrem.

– Državna uprava za zaštitu i spašavanje odradila je svoju dionicu dobro, ali u jednom trenutku je stala u razvoju i donijela se odluka da se sustavi integriraju. DUZS, četiri agencije i jedna organizacija unutar MUP-a tvore ravnateljstvo civilne zaštite. Bavimo se prirodnim rizicima i tehničko-tehnološkim rizicima te donosimo smjerove, aktivnosti i procedure. U ovom slučaju sustav ranog uzbunjivanja je dobro odrađen i sve je pripremljeno u sustavu za sadašnju situaciju oko vodostaja, objasnio je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad