Dževdet Ajaz (46) već skoro dvije godine zatvoren je u zatvoru u Turskoj, pošto ga je Srbjia isporučila toj zemlji 2017. godine. Zbog ove odluke, Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture osudio je Srbiju jer je izručila Kurda koji je pobjegao iz Turske poslije mučenja i torture u zatvoru. Njegov brat je za DW rekao da ga je Srbija žrtvovala.
“To je logor gde su svi Erdoganovi protivnici na jednom mjestu”, opisuje zatvor Silivri nadomak Istanbula čuveni novinar Džan Dundar, nekada glavni urednik opozicionog Džumhurijeta koji je od optužbi za navodni terorizam pobjegao u Njemačku. Da nije, vjerovatno bi i on sada bio iza rešetaka najvećeg zatvora Evrope.
U jednoj od ćelija već skoro dvije godine zatočen je Dževdet Ajaz (46), lokalni kurdski političar kojeg je Srbija krajem 2017. godine izručila Turskoj. U pretrpanom Silivriju je Ajaz zatvoren u prostoriji sa 35 drugih muškaraca, iako je ćelija predviđena za osmoricu. On u zatvoru trpi šikaniranje zatvorskih čuvara, rekao je za DW njegov brat Esref Ajaz.
“Srbi su žrtvovali mog brata. Nemam pojma zašto, ali žrtvovali su ga”, kaže Esref Ajaz. “Moja nada je da barem od sada srpski narod i pravosuđe neće izručivati takve ljude”.
Dževdet Ajaz, nekada funkcioner minorne Partije slobode Kurdistana iz istočne turske provincije Muš, optužen je 2001. da je dio grupe koja planira da terorističkim metodama djeluje protiv ustavnog poretka. Bio je pritvoren na desetak dana bez advokata i pod torturom je priznao navodni terorizam.
Ajaz je u policijskoj stanici u Dijarbakiru navodno danima držan sa povezom preko očiju, vezanih ruku i nogu obješen za plafon što se u rječniku mučitelja zove “Palestinsko vješanje”. Kačili su mu elektrode i puštali struju na bradavice i genitalije, polivali ga ledenom vodom, stalno mu prijetili smrću. O tome postoji i presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je 2006. zaključio da je ovaj čovek teško mučen.
Ekspresna odluka ministarke pravde
Prije pravosnažne presude u Turskoj 2016. godine Ajaz je, kao i ostali optuženi, pobjegao iz Turske. On je jedini uhapšen, jer se u talasu izbjeglica našao u Srbiji u vreme kada je Turska aktivirala potjernicu putem Interpola. Zatim je zatražio azil u Srbiji i proveo godinu dana u prihvatilištu u Padinskoj Skeli. O azilu nikada nije odlučeno.
Tri puta je osnovni sud u Šapcu odlučivao da Kurda treba izručiti, ali je tri puta Apelacioni sud u Novom Sadu poništavao odluku. Četvrti put ju je iz nekog razloga odobrio. Ministarka pravde Nela Kuburović (SNS), koja ima posljednju riječ u pitanjima izručenja, ekspresno je zatim poslala Ajaza u Tursku. I to ignorišući hitnu preporuku Komiteta UN protiv torture koji je 11. decembra 2017. tražio da Srbija ne izručuje Ajaza dok taj Komitet pomno ne pregleda cio slučaj.
Kuburović je odluku donijela nekoliko dana potom, kasnije objašnjavajući da joj nije bio poznat dopis Komiteta, iako je taj dopis bio uveden u spise još pred Apelacionim sudom u Novom Sadu. Dakle, prije nego što je ministarka presjekla.
Zbog svega toga je Komitet protiv torture početkom avgusta ove godine ocijenio da je Srbija prekršila Konvenciju UN protiv torture čija je potpisnica. Srbija se oglušila o Član 3 koji kaže da je zabranjeno izručiti strane državljane kada postoji osnovana sumnja da će biti podvrgnuti torturi. Odluka Komiteta došla je poslije višemjesečne prepiske sa Ajazovim pravnim zastupnicima iz Beogradskog centra za ljudska prava i predstavnicima Republike Srbije.
Srbija dužna da obešteti Ajaza
Komitet smatra da Srbija “ima obavezu da obezbijedi obeštećenje podnosiocu žalbe, uključujući adekvatnu kompenzaciju za nematerijalnu štetu koja proizilazi iz nanijete fizičke i psihičke štete”, piše o odluci Komiteta u koju DW ekskluzivno ima uvid.
Srbija se poziva da pokrene monitoring uslova pod kojima je Ajaz sada u zatvoru i uvjeri se da ne trpi torturu. Nikola Kovačević, jedan od Ajazovih zastupnika iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže da je bezobzirnost dovela do toga da život jednog čovjeka bude potpuno uništen.
“Nevjerovatno je kako su srpski sudovi potpuno zanemarivali sve naše argumente da je Ajaz bio žrtva torture i da to opet može postati”, navodi Kovačević. “Viši sud u Šapcu, Apelacioni sud u Novom Sadu i na kraju ministarka pravde Nela Kuburović cjelokupan proces su sprovodili kao po automatizmu, na osnovu spisa iz Turske koji ne može ni da se pročita. Bilo je jasno da oni uopšte ne ispituju rizike po gospodina Ajaza niti razmatraju šta mu se desilo prije toga”, dodaje Kovačević.
Prema njegovim riječima, odluka Komiteta neće previše značiti Dževdetu Ajazu jer su gotovo nepostojeće šanse da Turska preispita njegov slučaj. Jedna od mogućnosti, kako kažu upućeni, je da Srbija isplati Ajazu finansijsku odštetu. Ako to zvanični Beograd ne uradi, izvjesno će pred sudovima u Srbiji biti vođen parnični postupak.
Na ta pitanja DW u Ministarstvu pravde nisu odgovorili. Umjesto toga obavijestili su da su primili odluku Komiteta protiv torture i da će na nju odgovoriti u predviđenom roku od 90 dana.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad
