Polemika u EP-u: Otkud Dubravki Šuici kuće, stanovi i jahta?

Regija 26. sep 201915:12 > 16:10
N1

U Evropskom parlamentu počela su uvodna saslušanja kandidata za komesare nove Evropske komisije i, pored ostalog, pokrenuto je i pitanje otkud kuće, stanovi i jahta u vrijednosti preko pet miliona eura kandidatkinji Hrvatske za komesarku za demokratiju i demografiju, Dubravki Šuici.

To navodi briselski portal Euobserver, koji piše da je Dubravka Šuica odbila da tom portalu odgovori na ta pitanja, iako je “hrvatski državni ured specijalizovan za suzbijanje korupcije, Uskok, istraživao veliki jaz između prihoda Šuice i njene imovine”.

U Odboru za pravne poslove EP-a su jučer kratko saslušani rumunska kandidatkinja za komesara za transport Rovana Plumb zbog neprijavljenih sredstava od jednog miliona eura, kao i Mađar Laszlo Trocsanyi naimenovan za komesara za proširivanje, koji je dao obrazloženje za svoju advokatsku kancelariju.

I novi visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell je u pismu tom Odboru EP-u objasnio da nema sukoba interesa s njegovom novom dužnošću i neznatnim iznosima akcija u nekim firmama, jer to nije smetalo ni njegovom sadašnjem položaju šefa španske diplomatije.

Cjelovita saslušanja kandidata za komesare počinju 30. septembra, a Euobserver u vezi s “otvorenim pitanjem imovine” Dubravke Šuice prenosi i navode hrvatskog sajta Index.hr da je “ishod istrage Uskoka ostao misterija, jer su informacije o tome proglašene ‘privatnim'”.

Dubravka Šuica, koja je bila gradonačelnica Dubrovnika i prethodno profesor jezika, dok je njen muž pomorski oficir, ranije je već dospjela u žižu zanimanja javnosti i medija u Hrvatskoj, a sad i u EP-a gdje će 3. oktobra biti temeljito saslušana.

Euobserver dodaje da je “njeno naimenovanje da ‘brani demokratiju’ u EU Hrvatsku učinilo ponosnom, kako je izjavio premijer Andrej Plenković, iz čije stranke HDZ je i Šuica… ali pitanje oko Šuičinih miliona, kao i njenih političkih vrijednosti, mora dobiti odgovore kad je budu propitivali poslanici EP-a”.

U izjavi ljubljanskom listu Delo, slovenački poslanik u EP-u Milan Brglez ocijenio je da je “Hrvatskoj dat resor demokratije, iako se tamo stanje demokratije pogoršava”.

Jadran Barac, također poslanik EP-a, bio je mišljenja da “postavljanje Šuice na taj položaj u EU može nanijeti štetu povjerenju u evropske institucije”.

Barac je Euobserveru rekao da smatra da “ako poslanici EP-a brinu o opstanku EU, nužno je da povrate povjerenje javnosti i ne dozvole da takvi političari budu u institucijama Unije”.

Dubravka Šuica je u izjavi hrvatskim medijima opovrgla napise u medijima i tvrdnje nekih političara da su nejasni izvori njenih kuća, stanova, imanja i jahte, naglasivši da je to dio naslijeđa njenog muža i nje, dodavši da je “njen suprug bio 44 godine kapetan broda i nešto je uštedeo u svom životu”.

“Sve je jasno i na uvidu” , istakla je Šuica, ali je odbila da objavi dokumenta koja to potvrđuju i, kako napominje Euobserver, nije željela da tom portalu da bilo kakvu izjavu.

Kopredsjednik Grupe zeleni u EP-u Philippe Lamberts je također uputio zamjerke na ustanovljenje resora EK-a “demokratija i demografija” za hrvatskog kandidata Dubravku Šuicu.

“Šta to znači”, upitao je Lamberts, “da žene sad mogu rađati djecu i da će biti više malih bijelih beba, naročito poželjno hrišćana, tako da ponovo imamo bolji nadzor nad varvarima koji nasrću na naše granice?”.

Nova predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je prilikom nedavne posjete Zagrebu izjavila da je “Hrvatska jedna od najmlađih članica Europske unije, ali je izvrsna… vrlo uspješna evropska priča i… uzor mnogim drugim zemljama”.

“Andrej, vrlo sam ti zahvalna na jakoj podršci koju si mi dao tokom moje kandidature za predsjednicu Evropske komisije”, rekla je hrvatskom premijeru Plenkoviću.

Dubravka Šuica je od 2014. bila članica Spoljnopolitičkog odbora EP-a i član delegacije za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i, zalažući se za proširenje na Zapadni Balkan, posebno je naglašavala da je “nerealno” da Srbija u dogledno vrijeme postane članica EU, posebno 2025.

Ona je nedavno ponovila da Srbija najprije mora “vratiti opljačakno hrvatsko kulturno blago”, podnijeti listu nestalih hrvatskih državaljana u ratnih sukobima, kao i da hrvatska manjina treba da dobije ista prava kakva srpska ima u Hrvatskoj i da se zatvaranje svih poglavlja u pregovorima o članstvu EU – Srbijauslovi “zatvaranjem svih otvorenih pitanja iz prošlosti”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad