Zašto je Dačiću važno da broj država koje su priznale Kosovo spadne na 96?

RSE

Ministarstvo inostranih poslova Kosovo tvrdi da je kosovsku nezavisnost priznalo 116 država članica Ujedinjenih nacija. Ta brojka se nalazi i na web stranici ministarstva.

Na listi država koje su priznale Kosovo je i Gana, koja je, kako je za agenciju AFP u utorak potvrdio zamjenik ministra vanjskih poslova Charles Owiredu, odlučila da povuče priznanje. Tu je i ostalih 13 država za koje šef srbijanske diplomatije Ivica Dačić tvrdi da su povukle priznanje kao što su Burundi, Lesoto, Sao Tome i Principe, Surinam, Liberija, Papua Nova Gvineja, Komonvelt Dominika, Grenada, Gvineja Bisao, Unija Komora, Solomonska ostrva, Madagaskar i Palau.

Isto ministarstvo je Radiju Slobodna Evropa (RSE) dostavilo kopije diplomatskih nota kojima one obavještavaju Ministarstvo o svojoj odluci.

U Ministarstvu spoljnih poslova Kosova kažu da o odluci Gane nisu zvanično obaviješteni, kao ni o prethodnim povlačenjima.

Slučaj Gane

Jetljir Zuberaj, šef kabineta odlazećeg šefa diplomatije, u ponedjeljak za RSE rekao da je vijest da je Gana povukla priznanje nezavisnosti Kosova „još jedna lažna vijest i nastavak prljave kampanje Ivice Dačića na čemu ne vredi gubiti vrijeme“.

U demantiju Ministarstva od 12. novembra naglašava se da je Kosovo priznalo 116 država članica UN-a, da to ministarstvo ima regularne kontakte sa ambasadama Gane u različitim centrima širom svijeta i da ni jedna od njih nema nikakve informacije o tvrdnjama srbijanskog ministra.

Ministarstvo takođe kritikuje medije što prenose “neistine koje serviraju srbijanske institucije putem lažnih vijesti”.

Šta kažu građani

Kad je u pitanju broj priznanja, zbunjeni su i građani Kosova.

„Znam da je 16 država povuklo priznanje, a srbijanski ministar je najavio da će još njih 10 povući. Koliki je ukupan broj država koje su priznale, nisam siguran“, kaže Bahri Bajrami, penzionisani pravnik iz Prištine.

„Niko nas nije priznao, uopšte. Sve dok nas ne priznaju sve svjetske sile, i onih pet stalnih članica UN-a, nismo država“, kaže Eljez Zeneljaj iz Prištine.

„Možda 70?“, odgovara studentica iz Prištine.

Sumnje na podmićivanje

Ministarstvo spoljnih poslova Kosova inače je u avgustu optužilo Vladu Srbije da nudi mito u zamjenu za povlačenje priznanja Kosova, nakon pisanja centralnoafričkog portala o aferi u koju su upletene ministrica spoljnih poslova Centralnoafričke Republike (CAR) Silvi Baipo Temon i „specijalni savjetnik ministra spoljnih poslova Srbije“.

Kako je taj portal naveo, sredinom jula 2019. godine u Parizu izvjesni Vladimir sastao se sa ministricom spoljnih poslova Centralnoafričke Republike Silvi Baipo Temon i tom prilikom joj “nudio 200 miliona centralnoafričkih franaka (350.000 eura) u zamjenu za notu o povlačenju priznanja Kosova”. Ministarstvo spoljnih poslova Kosova označilo je Vladimira Cizelja, specijalnog savjetnika srbijanskog šefa diplomatije Ivice Dačića.

Naime, kosovske vlasti sumnjaju u autentičnost ne samo note Centralnoafričke Republike o povlačenju priznanja Kosova, već i svih prethodnih i tvrde da je riječ o falsifikovanom dokumentima, u čemu je, kako navode, učestvovao upravo Vladimir Cizelj.

Uloga Rusije

O ulozi Rusije u kampanji Srbije za povlačenje priznanja Kosova RSE je pisao u julu 2019. na osnovu sporazuma o saradnji koja je Rusija potpisivala sa različitim državama prije nego što bi one dostavile srbijanskim organima notu o povlačenju priznanja.

Gzim Visoka, profesor sa Univerziteta Dublin City u Irskoj smatra da je povlačenje priznanja politička činjenica u svjetskoj politici koja ostaje kontroverzno pitanje uslijed nedostatka zakonskih i institucionalnih regulatornih mehanizama.

Prema njegovim riječima, u principu može se tvrditi da je povlačenje priznanja prihvatljivo samo kada država izgubi suštinske uslove na osnovu kojih je priznanje uslijedilo, kao što su posjedovanje različitih stanovišta, nezavisna vlada, efektivna vlast i definisana teritorija.

Dodaje da ukoliko se to uzme kao osnova za procjenu povlačenje priznanja Kosova, može se primijetiti da države koje tvrde da su povukle priznanje ne dokazuju da prvobitni uslovi na osnovu kojih je priznata nezavisnost više ne stoje.

Posljedice povlačenja priznanja

Ove zemlje imaju tendenciju da predstave politički argument Srbije da je priznanje bilo preuranjeno, da status Kosov još uvijek nije riješen i da se o tome razgovara u Briselskom dijalogu, kaže Visoka, pritom dodajući da je jasno da se u dijalogu ne pregovara o državnosti Kosova.

„Povlačenje priznanja ne rezultira momentalnim gubitkom državnosti i nezavisnosti. Međutim, ono može doprinijeti diplomatskoj izolaciji, unutrašnjim političkim nemirima, ograničenim pristupom međunarodnim tijelima i izloženosti spoljnom miješanju. U tom smislu, povlačenje priznanja može postati instrument kojim može da se minira unutrašnji i međunarodni suverenitet pogođene države. U ovom slučaju, povlačenje priznanja može uticati na međunarodni položaj Kosova, ali u određenoj mjeri i na subjektivitet, da izblijedi šanse Kosova da se učlani u međunarodnim organizacijama, a što je jedan od načina uspostavljanja međunarodnog subjektiviteta“, kazao je Visoka.

Srbija od 2017. sprovodi kampanju za povlačenje priznanja Kosova. Sam šef srbijanske diplomatije Ivica Dačić navodi da mu je cilj da broj zemalja koji priznaju Kosovo kao nezavisnu državu padne na 96, što je polovina članica Ujedinjenih nacija, kako bi se spriječilo članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama i institucijama.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad