Pendarovski: Države u regiji moraju dobiti garancije da nema mijenjanja granica

Regija 25. nov 201916:55 > 17:24
N1

"Razgovarao sa Emmanuelom Macronom, koji mi je rekao da niko još nema namjeru da regionu nudi nešto drugo, osim punopravnog članstva i da se ne razmišlja o alternativama u ovom trenutku. Od tog trenutka i ja sam počeo stopostotno da vjerujem u takav koncept. Moj stav je da 'mini Šengen' može da naraste, da bude 'maksi Šengen' i da obuhvati, što je prije moguće, cijeli Zapadni Balkan", rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u intervjuu za N1.

“Srbija i Sjeverna Makedonija su susjedne zemlje koje nemaju otvorena pitanja, a dijele zajedničku istoriju i zajednički im je cilj članstvo u EU”, rekao je Stevo Pendarovski, koji je boravio u posjeti Srbiji. Kaže da je to samo nastavak posjeta na visokom nivou.

“Poznato je da je premijer Zoran Zaev od početka dio inicijative ‘mali Šengen’, što je samo po sebi znak da mi na najvišem političkom nivou radimo zajedno sa Srbijom. Bila su dva susreta, posljednji kod nas u Ohridu, a treći je ugovoren, bit će u Albaniji. I ovo je samo jedan kontinuitet u susretima na visokom nivou. Susreti na najvišem političkom nivou nisu samo izgovaranje fraza s vremena na vrijeme i popunjavanje nečijeg vremena, kao što neko to misli, ili da je to suhi protokol. To je razmjena mišljenja o mnogim bitnim temama o aktuelnom trenutku u regionu. I ono što je najvažnije, za ljude koji to ne znaju, ali vide dvojicu predsjednika ili premijera susjednih država kako razgovaraju o bilo kojoj temi, kao normalni, civilizovani ljudi, to je poruka i za njih – da je stanje normalno i da tako treba i da ostane”, kaže Pendarovski za N1.

Kako je rekao, pojavila se informacija da će se nova metodologija primenjivati i na države koje su već u pregovorima, kao što su Srbija i Crna Gora.

“U tom momentu sam ja imao priličnu rezervu šta to sve sadrži ‘mini Šengen’, i mnogo važnije od toga: da li je ‘mini Šengen’ možda zamišljen, ne od Vučića, Rame i Zaeva, nego u nekom evropskom centru, u nečijoj glavi u EU. Da li je možda zamišljen kao alternativa za punopravno članstvo u EU. Od tada se izbistrilo, ne samo posle razgovora u Beogradu, nego sam predhodno razgovarao sa predsjednikom Macronom, koji mi je rekao da niko još nema namjeru da nam nudi nešto drugo, cijelom regionu, osim punopravnog članstva i da se ne razmišlja o alternativama u ovom trenutku. Od tog trenutka i ja sam počeo stopostotno da vjerujem u takav koncept. Moj stav je da ‘mini Šengen’ mora da naraste, da bude ‘maksi Šengen’ i da obuhvati, što je prije moguće svih šest država Zapadnog Balkana”, kaže predsednik Severne Makedonije.

Da li je, onda, moguće vidjeti cijeli Zapadni Balkan u “mini Šengenu”?

“Za mene je najbitnije da trojac, koji je praktično počeo ovu inicijativu, već su održana dva sastanka i treći je zakazan, da pozovu i ostalu trojicu da se pridruže. Za mene je posebno u tom okviru bitno da predsjednik Vučić, bez prejudiciranja oko pregovora sa Prištinom, poziva i kosovske Albance, odnosno Kosovo”, naveo je Pendarovski.

 Pendarovski naglašava da će, ako se usvoji ta nova francuska metodologija, ona važiti za sve zemlje Zapadnog Balkana – i one koje su u pregovorima, kao i one koje čekaju poziv, i da to neće biti dobro.

“Praktično ona devastira sve ambicije eurofila u regionu, koji žele da što je brže moguće Balkan bude dio i institucionalne Evrope i političke Evrope. Dovoljo je da smo, što je nesporna činjenica, geografski dio Evrope. Zamislite, ako smo mi napravili potez bez presedana u istoriji svjetske diplomatije i da smo promijenili ime naše države i u međunarodnim organizacijama i u unutrašnjoj organizaciji, u našim granicama. Ako sam ja sada predsjednik Sjeverne Makedonije, a BJRM je bilo ime samo u međunarodnim organizacijama, što je jedan nesumnjivo težak kompromis koji smo napravili zbog Evrope i sada gledamo Evropu koja je na najmanje godinu i po dana odložila taj proces, kakva poruka se šalje kosovskim i srpskim političarima koji tek treba da počnu da rješavaju isto tako mnogo teško pitanje međunarodnog statusa Kosova”, dodao je i poručio da odlaganje šalje lošu poruku.

“Ako ovo postane praksa i odlaganje postane pravilo, jednom odložiš, drugi put odložiš, sada Francuska, a može da bude neka druga, peta država koja će još jednom da odloži, ne znam koja priča je moguća… Ili dok pregovarate, Srbija pregovara petu godinu, Crna Gora sedam godina i šta se događa, vi time šaljete lošu poruku svim progresivnim elitama u regionu, da se možda i ne isplati da se boriš za evropske vrijednosti, jer nećeš dobiti zasluženu nagradu na kraju procesa”, rekao je Pendarovski.

Govoreći o rješavanju problema Kosova, Pendarovski je naglasio da prekrajanje granica vidi kao jedan anahron proces.

“Posljednji put se to desilo kao razmjena teritorija i razmena ljudi izneđu Turske i Grčke 1923. godine, znači pre skoro jedan vijek i to uz veliku podršku međunarodnih sila. Ja vjerujem da i ako dan danas razgovarate sa potomcima tih ljudi, da oni nose duboke traume, jer se i danas pominju. Ja razumijem legitimne interese i Beograda i Prištine, ali apelujem na međunarodnu zajednicu, da ako je ta opcija jedina održiva, da se riješi jedan veliki problem koji opterećuje i Srbiju i Kosovo, ali i sve nas u regionu ako je to jedina održiva opcija ok onda možemo da uradimo ono što se eufemistički zove korekcija granica, ali sve države u regionu od BiH moraju da dobiju međunarodne garancije, ne od Beograda i Prištine, nego od najjačih političkih i bezbjednosnih faktora, da druge granice u regionu neći biti štrpkane, da nema mijenjanja drugih granica u regionu, inače bi u tom slučaju bila otvorena Pandorina kutija i imali bismo ponavljanje konflikata bez kraja”, rekao je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad