Izborom za mandatara nove slovenske vlade Janez Janša (62) po treći put ima priliku presudno utjecati na političke procese u državi u kojoj je stekao gotovo mitsku ulogu kao jedan od glavnih aktera njena osamostaljenja iz vremena odvajanja "dežele" od bivše Jugoslavije.
Ovaj put je po prvi put riječ o mješovitoj koaliciji sa strankama koje su ga još do nedavno odbijale. Uz Slovensku demokratsku stranku (SDS) koju Janez Janša vodi već 27 godina, novu parlamentarnu većinu čine još konzervativna Nova Slovenija (NSI), s kojom je Janša i ranije surađivao, ali i dvije stranke koje su mu dale “košaricu” nakon izbora 2018.: Stranke modernog centra (SMC) te Demokratska stranka umirovljenika (DESUS).
Janša je sa svojom strankom na redovnim izborima 2018. bio relativni pobjednik po broju mandata u parlamentu, ali je ostao bez koalicijskih partnera, te završio u oporbi iz koje se sada vraća na vlast nakon ostavke manjinske vlade Marjana Šareca krajem siječnja. Nakon ostavke vlade dva su rješenja dolazila u obzir – prijevremeni parlamentarni izbori ili novo preslagivanje u parlamentu, do kojeg je naposljetku i došlo.
Pravosudni repovi i afere
Glavno pitanje koje stoji pred takvom vladom, je hoće li ona uspjeti izdržati do redovnih izbora kroz nešto više od dvije godine, s obzirom na kontroverznu reputaciju Janše kao političara “autokratskog” stila koji “izaziva podjele” u društvu ili zemlju želi “orbanizirati” te osobe koja promiče “govor mržnje”, što su glavne zamjerke koje mu zadnjih godina upućuju politički konkurenti s ljevice i centra.
Tu su naravno i pravosudni “repovi”, odnosno afere koje prate Janšinu dugogodišnju karijeru, a iako su većinom zaključene, još i danas se često vraćaju u fokus javnosti.
Zbog optužbe da je kao premijer u vremenu 2004-2008. pogodovao finskoj kompaniji Patria u dobivanju narudžbe za isporuku oklopnih vozila za slovensku vojsku, u visini 280 milijuna eura, i da je tom prigodom došlo do isplate mita, Janša je u jeku kampanje pred parlamentarne izbore 2014. godine bio pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora.
Dio kazne je izdržao, ali mu je kasnije vraćen mandat u parlamentu, nakon što je ustavni sud presudu poništio. Presuda je bila poništena zbog ” nedovoljno konkretiziranog kaznenog davanja ili primanja mita”, a novo suđenje o predmetu nije održano jer je slučaj otišao u zastaru. Janša je od samog početka suđenja tvrdio kako je riječ o montiranom procesu s ciljem kako bi ga se politički diskvalificiralo.
Slično se dogodilo i kad je Janša s mjesta premijera u veljači 2013. morao odstupiti, nakon samo godinu dana jer su ga napustili koalicijski partneri pa je vladi u parlamentu izglasano nepovjerenje. Do raspada vlade i imenovanja nove, koju je tada formirala Alenka Bratušek, došlo je nakon objavljenog nalaza državne Protukorupcijske komisije (KPK) da su Janša i ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković skrivali podatke o financijskim prihodima i nisu ih prijavili u imovinsku karticu. Janša je i tada tvrdio da je riječ o političkim motivima radi svrgavanja njegove vlade. Kasnije je dobio spor na upravnom sudu koji je ustvrdio da je KPK svoj nalaz o Janšinoj imovini nije smjela javno obznaniti, a da prethodno od osumnjičenika nije dobila njegov iskaz, odnosno objašnjenje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
