Iako je prije tri meseca predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da će Srbija stati sa kupovinom oružja, u intervjuu za izraelski list najavljuje kupovinu ne male količine naoružanja od Izraela. Šta je motiv za naoružavanje, modernizacija vojske ili političko balansiranje?

Ruski helikopteri, ruski sistem protivvazdušne opreme, dijelovi za ruske migove – to je naoružanje za koje je Srbija posljednjih godina dala najviše novca. Oružje iz Rusije izazvalo je uznemirenje na Zapadu. O mogućim posljedicama po Srbiju, zbog takve kupovine, u novembru je govorio zvaničnik State Departmenta.

“Postoji doza zabrinutosti zbog raspoređivanja ruske vojne opreme na teritoriji Srbije, ali i zbog mogućnosti da Srbija zahtjeva specifične ruske sisteme, što bi vodilo riziku da joj se uvedu posebne sankcije zbog kupovine vojne opreme”, rekao je specijalni izaslanik SAD za Balkan Matthew Palmer.

Poslije ovih Palmerovih reči, a prije susreta sa Putinom, predsjednik Vučić je, u decembru, drugačije govorio o reformi vojske.

“To ne znači kupovinu oružja kao što naši ljudi misle, naprotiv, čak ćemo da stanemo sa kupovinom oružja”, rekao je tada Vučić.

I stalo se. Sve dok Vučić, prije nekoliko dana, nije otišao u Washington. Tamo je dao intervjuu za izraelski list, “Jerusalem post”, u kome je rekao da Srbija namjerava da kupi oružje od Izraela i da ta nabavka “neće biti mala isporuka”.

Da li je naoružavanje vojske Srbije potreba ili politička odluka?

Izbor prodavaca oružja svakako je politički motivisan i sredstvo za afirmaciju Srbije u međunarodnim odnosima, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić.

“U tom kontekstu stvaranja spoljnopolitičkih referenci, Izrael je naredna stavka – uopšte nije bitno šta će da se kupi, bitno je da se kupi. Tako da bismo mogli očekivati da se kupi nešto i od Amerikanaca, jer to bi onda bila ona višnjica na vrhu kolača, da bi bilo jasno, da kada pričamo o kupovini naoružanja nije primarno pričati o modernizaciji vojske i izboru tehnike, nego o tome šta to znači u spoljopolitičkom ambijentu”, smatra Aleksandar Radić.

Amerikanci su zakon o uvođenju sankcija zemljama koje kupuju rusko naoružanje uveli još augusta 2017. U Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku kažu da je srpska vlast trebalo brže da reaguje i dugoročnije planira s kim će poslovati.

“Nabavke naoružanja uvijek jesu povezane sa spoljnom politikom, ali ova vrsta balansiranja može biti opasna jer je skupa. Dakle, imate različite vrste dijelova naoružanja, koje je onda mnogo skuplje dugoročno održavati, morate da nabavljate različite dijelove, obučavate ljude za različite vrste održavanja i sve to može da šteti vojsci više nego da joj koristi”, kaže Katarina Đokić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Sagovornici N1 kažu da i slanje političkog signala Moskvi da se njihovo naoružanje neće kupovati kao nekada, nosi određeni rizik. Naime, narednih decenija Srbija upravo od Rusa treba da kupuje rezervne dijelove za naoružanje koje je od njih i kupila.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad