Predstavnici državnog vrha, nacionalnih manjina - Srba, Roma i Židova, čiji pripadnici su stradali kao žrtve ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu, te predstavnici antifašista ove godine su održali zajedničku komemoraciju povodom 75. obljetnice proboja logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac.

Zajednička komemoracija održana je nakon niza godina razmimoilaženja i obilježavanja stradanja na različite datume.

Zajednički vijenac su ispod spomenika “Kameni cvijet” položili predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Vijence su položili i predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin.

Na komemoraciji, koja je zbog epidemije koronavirusa uključivala samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera fizičke distance, sudjelovala su i izaslanstva Sabora, Vlade i županije.

Zoran Milanović kazao je kako mu je drago da je nakon puno vremena održana zajednička komemoracija predstavnika vlasti i predstavnika žrtava.

„Došli smo ovdje da pošaljemo signal da je ovo jedno od najgroznijih mjesta Drugog svjetskog rata”, poručio je predsjednik Milanović.

Govoreći o ploči Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) iz Domovinskog rata, koja je bila postavljena pa uklonjena u Novsku iz mjesta Jasenovac, a koja je jedan od razloga razmimoilaženja predstavnika vlasti i nacionalnih manjina i antifašista, na drugoj strani, Milanović je poručio kako j HOS u početku bio paravojna formacija koja je imala drugačije interese od interesa službene hrvatske vlasti na čelu s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, koji je HOS uspio 1992. pripojiti službenim oružanim snagama.

„Onaj koji se 1991. godine borio, mislio da se bori za Hrvatsku pod pozdravom ‘za dom spremni’, nije se borio samo za hrvatsku državu, nego za restauraciju hrvatske države iz 1941. godine”, kazao je Milanović.

Predsjednik Republike Hrvatske je izrazio nadu da će se nakon krize koronavirusa ovakve silnice u hrvatskom društvu utišati te izgubiti na svojoj važnosti.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj obilježavanja sjećanja na dan proboja logoraša izražavanje pijeteta žrtvama logora te osuda strahota koje su se događale u Drugom svjetskom ratu u Jasenovcu, kao i osuda zločina počinjenih u ime ustaškog režima.

Istaknuo je kako je važno da je ovogodišnja komemoracija okupila sve ključne dužnosnike državnih vlasti.

„Važno je da mlade generacije budu svjesne najvećih strahota koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, a jedna od takvih tužnih i ružnih epizoda bila je i ovdje u Jasenovcu”, poručio je premijer Plenković.

Naglasio je kako će njegova Vlada nastojati da ubuduće predstavnici državne vlasti i predstavnici žrtava zajednički obilježavaju komemoraciju u Jasenovcu te kako inzistira na politici dijaloga.

Predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus kazao je kako je došao u Jasenovac zbog situacije s koronavirusom i potresom u Zagrebu te situacije u Europi i svijetu te kao će pružiti ruku dobre volje i pokazati da je spreman razgovarati o situaciji Hrvatskoj i odnosu vlasti prema povijesti.

„Nijedan naš zahtjev nisam stavio ad acta, došao sam da riješimo sve naše probleme u interesu republike Hrvatske i da sve hipoteze koje sramote ovu državu u Europi i svijetu stavimo ad acta”, kazao je Kraus.

Poručio je kako je cilj riješiti pitanja znakovlja i revizije povijesti i da se počne pridržavati hrvatskih zakona i Ustava.

Prema spisku Memorijalnog centra Spomen-područje Jasenovac, u ustaškom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je više od 83.000 Srba, Roma, Židova i drugih koje je ustaški režim smatrao i proglašavao neprijateljima, a navodi se kako spisak nije konačan. Pojedini međunarodni izvori tvrde da se broj žrtava kreće između 77.000 i 100.000. Komisije koje je nakon Drugog svjetskog rata, 1945. i 1946. godine, formirala vlast nekadašnje SFR Jugoslavije navodile su čak da je u tom logoru stradalo oko pola miliona ljudi.

Ustaški sabirni logor Jasenovac bio je najveći sabirni i radni logor u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Sabirni logori nastali su kao rezultat politike rasne i nacionalne isključivosti u Nezavisnoj državi Hrvatskoj koja je proglašena 10. aprila/travnja 1941. godine pod okriljem i neposrednim utjecajem nacističke Njemačke.