Zašto niko nije sletio na Mjesec više od 45 godina?

NASA/Neil A. Armstrong

Astronauti koji su tokom Apolo programa nedjeljama sakupljali stijene, izvodili eksperimente i napravili velike arhive fotografija, nisu obezbjedili trajnije prsisutvo ljudi u svemiru. Razloge zbog kojih se ljudska vrsta ni poslije više od 40 godina nije vratila na Mjesec mnogi smatraju banalnim.

Prošlo je više od 45 godina od najskorije posjete Mjesecu. Posljednje slijetanje na Zemljin satelit dogodilo se u decembru 1972. godine tokom misije “Apolo 17”. Mnogi naučnici su smatrali da je sljedeći korak koji će NASA preduzeti kreiranje svemirske stanice koja će se duže zadržati na Mjesecu ili da će letovi na Mjesec postati učestaliji. Ipak, to se nije desilo. Mišljenja astronauta su podijeljena. Dok jedni smatraju da tehnologija nije dovoljno napredna za pomenute poduhvate, drugi astronauti misle da su to samo izgovori koji prikrivaju banalne razloge zbog kojih je ponovna posjeta Mjeseca stavljena na čekanje – predstavljamo vam nekoliko najvažnijih:

1. Budžet

Prva veća prepreka svakom projektu ovog tipa je svakako cijena. Prema zakonu iz 2017. godine, planirani budžet NASA-e za ovu godinu iznosi 19,5 milijardi dolara. Ova cifra, koliko god zvučala impresivno, nije dovoljna za lansiranje rakete na Mjesec iz više razloga. Jedan od njih svakako je činjenica da se iz ovog budžeta finansira nekoliko projekata NASA-e koji, kada se podijele svim odjeljenjima, kojih u ovom trenutku ima osam, ne ostavljaju dovoljno sredstava za pomentu misiju. Da bi se problem budžeta u potpunosti razumio važno je pogledati kako Sjedninjene Američke Države raspolažu svojim budžetom. Čak 600 milijardi dolara godišnje je utrošeno u vojsku. NASA-in postotak u državnom budžetu bio je najveći 1965. kada je iznosio četiri procenta. Posljednjih 15 godina on se bliži cifri od 0,4 posto. Trampova administracija zvanično podržava povratak na Mjesec, ali preveliko fokusiranje na NASA-in “SLS” raketni program ne ostavlja dovoljno finansija za povratak na Mjesec. “Ukoliko država, odnosno kongres, ne odluči da investira više, sve će ostati isključivo na priči”, rekao je Volter Kaningem, astronaut misije “Apolo 7”.

2. Problem predsjedničkih mandata

Plan Trampove administracije je približavanje astronauta Mjesecu do otprilike 2023. godine. To bi se desilo pri kraju njegovog mandata ukoliko on ne bude ponovo izabran za predsjednika. Ipak, na takvu vrstu predviđanja treba dodati mogućnost da smjena vlasti može donijeti novu administraciju sa poptuno drugačijim projektima za NASA-u, što je bio čest slučaj u bliskoj prošlosti. Naime, 2004. administracija Džordža Buša zahtjevala je od NASA-e da pronađe adekvatan način da zamijeni zastarjeli spejs šatl i izvede povratak na Mjesec. Kao odgovor na zahtjev, NASA je potrošila devet milijardi dolara na projektovanje, proizvodnju i testiranje “Konstelejšn” programa i letelice, da bi Obamina administracija naprasno zaustavila projekat zbog navodnih sumnji u sposobnost NASA-e da procijeni ukupne troškove programa. Sa druge strane, administracija Donalda Trampa nije zaustavila Obamin “SLS” program ali je bitno izmijenila planove koji se tiču lansiranja raketa na Mjesec i Mars. Iz perspektive astronauta, uspješno završavanje svake započete misije tokom dva predsjednička mandata bi trebalo da bude prioritet svake vlade. ”Želio bih da svaki sljedeći predsjednik podrži i obezbijedi budžet koji bi nam omogućio da završimo započetu misiju” , rekao je astronaut Skot Keli.

3. Privatne svemirske kompanije

Kao moguće rješenje za gore pomenute probleme nameću se privatne svemirske kompanije kojima je osnovni cilj kreiranje “redovnih” linija do Mjeseca kroz efikasnost i smanjenje troškova. Pioniri u ovoj oblasti su kompanije poput “Spejs X” koju posjeduje Elon Mask i “Blu Oridžin” koju posjeduje Džef Bezos, široj javnosti poznat i kao vlasnik sajta za internet trgovinu “Amazon”. Mnogi astronauti dijele Bezosovu viziju koja je fokusirana na kreiranje prve baze na Mjesecu uz pomoć “Nju Glen” sistema raketa koju razvija njegova kompanija. To ipak, nije krajnji Bezosov cilj. “Premjestit ćemo svu tešku industriju sa planete Zemlje u svemir i Zemlja će postati rezidencijalna zona sa lakom industrijom”, izjavio je Bezos u aprilu.

Elon Mask tvrdi da će raketa po imenu “Big Falkon” otvoriti put ka jeftinijim i redovnijim putovanjima na Mjesec prije “Nju Glena” i NASA-e. Najnovija “Falkon hevi” raketa je u ovom trenutku sposobna da lansira svemirsku kapuslu na Mjesec i bezbjedno vrati posadu nazad na zemlju. Mask je dodao da su dvije osobe koje nisu kosmonauti već platile avans za ovo putovanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.