Istraživanje tima SSST-a o novim pravcima borbe protiv Alzheimerove bolesti

Nauka 22. feb 201920:08 > 20:31
Homemademedicine / Ilustracija

Alzheimerova bolest je degenerativna bolest mozga i najčešći uzrok staračke demencije u cijelom svijetu. Predstavlja vrlo kompleksnu bolest za koju još uvijek nije razvijena djelotvorna terapija niti terapija koja bi mogla spriječiti ovu bolest.

Takođe, dijagnistički nije jednostavno pratiti djelotvornost lijekova tokom njihovog razvoja, budući da se jedini pokazatelji različitih stadija ove bolesti ili biomarkeri mjere u likvoru (ili cerebrospinalnoj ili moždano-kičmenoj tečnosti), a procedura kojom se dolazi do ovog biološkog uzorka je invazivna i rizična po pacijenta, a smiju je obavljati samo stručne osobe.

Upravo su ovo razlozi zbog kojih se radi na pronalasku biomarkera koji bi bili jednako dobri kao biomarkeri koji se određuju iz likvora, a koji bi se mjerili iz biološkog uzorka do kojeg se dolazi jednostavnijom procedurom – kao što je krv.

Još uvijek nije poznat ključni uzrok Alzheimerove bolesti, iako su poznati rizici koji povećavaju mogućnost razvoja ove bolesti kod osoba nakon 65. godine života.

Poznato je da, npr., kardiovaskularne bolesti dovode do smanjenja sposobnosti mozga da obavlja svoje normalne funkcije zbog, kako se najčešće zaključuje, poremećaja cirkulacije u mozgu.

Tim s Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology – SSST (Edin Begić, uposlenik i Opće bolnice “Prim.dr.Abdulah Nakaš”, Sunčica Hadžidedić, Ajla Kulaglić, Belma Ramić-Brkić i Mirsada Čaušević i Zijo Begić s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu) su analizirali peptid koji se zove moždani natriuretski peptid – BNP (engl. – brain natriuretic peptide), koji predstavlja dijagnostički biomarker za srčano zatajanje, u uzorcima krvi koji su prikupljeni od ukupno 634 pacijenta.

Pacijenti su prema kognitivnim ili mentalnim sposobnostima podijeljeni u tri grupe: 1) zdrave osobe, 2) osobe s blagim kognitivnim oštećenjem i 3) osobe s dijagnozom Alzheimerove demencije. Razine BNP-a su mjerene uz pomoć nove metode koja se zove “SOMAscan”, koja peptide u krvi “prevodi” u nukleotidni niz.

Tim s SSST-a je koristio statističke analize kojima su pokazali da se razine BNP-a razlikuju u gore navedenim grupama pacijenata i da je nivo BNP-a najniži kod pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem.

Određivanje stadija Alzheimerove bolesti kod pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem je od izuzetnog značaja, jer se upravo pacijenti koji se nalaze u ovom stadiju bolesti primaju u kliničke studije u kojima se određuje djelotvornost novih terapija za liječenje ove, do sada još uvijek, neizlječive bolesti.

Takođe, budući da je Alzheimerova bolest tip bolesti koji napreduje od blagog prema teškom oštećenju mozga, ako popratne studije potvrde rezultat tima s SSST-a, osobama s blagim kognitivnim oštećenjem će vrijednosti BNP-a u krvi biti sigurni putokazi da će jedan duži vremenski period (od 2 do 5 godina) njihova bolest biti u relativnom stanju mirovanja, čime će se uveliko poboljšati kvalitet njihovog života.

Hipoteza da farmakološkim povećanjem nivoa BNP-a u centralnom nervnom sistemu može dovesti do smanjenja stepena kognitivnog oštećenja, ako bude potvrđena, bi mogla biti novi pravac terapeutskog djelovanja.

Njihov rad je 14. februara 2019. godine objavljen u naučnom časopisu PLOS One pod naslovom “SOMAscan-based proteomic measurements of plasma brain natriuretic peptide are decreased in mild cognitive impairment and in Alzheimer's dementia patients”.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.