Drugog dana minhenske sigurnosne konferencije pažnja okupljenih je bila fokusirana na odnose Evrope i Rusije, ali i izgubljenom uticaju Sjedinjenih Američkih Država. Prostor Zapadnog Balkana se i danas spominjao iz perspektive EU u svjetlu izazova s kojima se suočavamo na putu prema evroatlanskim integracijama.
Govoreći na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji predsjednik Evropske Komsije Jean-Claude Juncker pohvalio se da je bio u pravu kada je rekao da do kraja njegova mandata nijedna zemlja sa Zapadnog Balkana neće postati članica EU. Ponovo je najavio posjetu našem regionu.
“Kada je u pitanju region Zapadnog Balkana sjećate se da sam rekao 2014. da nijedna od ovih zemalja neće biti spremna za članstvo u Uniji do 2019. i to se sada potvrdilo. Nijedna od tih zemalja danas nije spremna, a da sam tada rekao da hoće biti danas biste me kritikovali. Nedavno smo objavili strategiju za Zapadni Balkan i to pokazuje naše opredjeljenje kada je u pitanju ovaj region. Uskoro idem u posjetu regionu Zapadnog Balkana i nadam se da će i to donijeti pozivitne poruke”, poručuje Juncker.
O navodnim opredjeljenjima, Zapad ili Rusija, govorio je i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
“U njemačkim novinama je bio jedan članak čiji je naslov bio “Ko će dobiti Balkan – Putin ili EU?”, i ovo nije jedinstven slučaj gdje su pokušali uticati na javno mijenje. Tako kreiraju filozofiju: “ili ste s našim neprijateljima ili ste s nama”. Mehanizmi koje ima EU, od samita, partnerstava i pravljenje pritiska na nas i na druge nije učinio naš region sigurnijim”, smatra Lavrov.
A za poljskog premijera Mateusza Morawieckog pitanje sigurnosti nije samo evropsko pitanje.
“Na ovoj konferenciji, prije mislim 11 godina, predsjednik Putin je održao svoj poznati govor praveći novi odnos između Rusije i Evrope. Ispunio je ono što je obećao. Godinu dana kasnije se desio napad na Gruziju, a onda iza toga i na Ukrajinu. Kada govorimo o sigurnosti u Evropi onda moramo kazati da rusko pitanje nije problem samo za Evropu nego za cijeli NATO”, tvrdi Morawiecki.
Slično razmišlja i austrijski kancelar Sebastian Kurz. Upozorava na mogućnost pogoršanja stanja.
“Mlađe generacije u Evropi moraju shvatiti da sigurnost ne dolazi besplatno. Kriza u Ukrajini je daleko od riješene. Na Bliskom Istoku arapsko proljeće se pretvorilo u zimu. Vidjeli smo da migrantski pokreti iz Afrike mogu destabilizirati cijelu Evropu, ni taj problem nije rješen i čak bi mogao eskalirati u budućnosti. Ako pogledamo dalje u budućnost onda možemo vidjeti da su se centri moći pomakli. Sjedinjene Države imaju najveću ekonomsku moć u povijesti, ali su se povukli sa međunarodne scene. Kina popunjava taj politički vakum”, ocjenjuje Kurz.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a H. R. McMaster smatra da više nije moguće vjerovati u globalni savez velikih sila. Minhenska sigurnosna konferencija završava sutra kada će se govoriti o vanjskoj politici SAD-a, stanju na Bliskom Istoku. Od značajnijih govornika sutra će se obratiti izraelski premijer Netanyahu te saudijski šef diplomatije Al-Jubair.
