Protesti 'Žutih prsluka' u Belgiji, Francuskoj i Holandiji

Svijet 22. dec 201817:13 > 17:18
REUTERS/Stephane Mahe

U belgijskoj i francuskoj prijestolnici su održani protesti 'Žutih prsluka'. U Briselu se protestima odazvalo stotinjak ljudi, dok je protestima u Parizu prisustvovalo blizu 800 'Žutih prsluka'. Protesti su održani i širom Holandije.

Oko 100 žutih prsluka okupilo se na trgu Meiser, a nakon toga su dijelili letke na kojima je, između ostalog, pisalo: Umorni smo od klečanja, Vlada vodi neefikasnu politiku i mi zbog toga plaćamo.

Nakon toga su, u pratnji velikog broja sigurnosnih snaga, pješačili do metro stranice Rogier, u centru grada.

Deset osoba poginula, povrijeđeno više od hiljadu, više od četiri hiljade uhapšenih u Francuskoj

Policija je i danas intervenisala na protestima ‘Žutih prsluka’ u Parizu.

Nekoliko grupa ‘Žutih prsluka’ pozvalo je na proteste širom Francuske šestu subotu zaredom, ali je odziv opao, vjerovatno zbog Božićnih i Novogodišnjih praznika.

Ipak, u Parizu je na ulice izašlo oko 800 osoba, podaci su sigurnosnih snaga. Policija je intervenisala suzavcem i pendrecima u cilju sprečavanja demonstranata da dođu do sigurnosnih tačaka u ulici De L'Arcade.

Protesti nisu održani u ulici Champs Elysees, a odziv je bio mnogo manji od očekivanog i na protestima ispred palate Versailles.

Jedna grupa demonstranata šetala je od crkve Montmartre do trga Opera. Uzvikivali su slogane protiv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Zbog protesta u tom dijelu Pariza s vremena na vrijeme je bio otežan i saobraćaj, a vozači su sirenama pružali podršku ‘Žutim prslucima’.

Od sinoć do danas blokirano je oko 200 puteva u Francuskoj. Demonstranti su najavili i blokadu prelazaka kamiona na granici s Belgijom, Italijom, Španijom i Njemačkom.

Sinoć je još jedna osoba izgubila život tako da je broj mrtvih povećan na deset. Dosad je privedena 4.341 osoba, a povrijeđeno više od hiljadu.

‘Žuti prsluci’ od 17. novembra u mnogim gradovima, uglavnom u prijestolnici Parizu, organizuju masovne proteste.

Antivladini protesti ‘Žutih prsluka’ najviše su utjecali na pad ekonomskog rasta kao i trgovinski ratovi koji se vode u svijetu, a koji su izazvali manjak poslovne sigurnosti u mnogim zemljama.

Pokret ‘Žuti prsluci’, koji nose ime po sigurnosnim fluoroscentnim prslucima, koje u automobilima moraju imati svi vozači u Francuskoj, održava proteste petu subotu zaredom. Proteste su počeli sredinom novembra protiv najavljenog povećanja poreza na gorivo.

U Holandiji zahtjevali ostavku premijera

U različitim holandskim gradovima održani su protesti ‘Žutih prsluka’.

Protesti, u znak nezadovoljstva politikom premijera Marka Ruttea i Vlade, održani su i u Amsterdamu, Hagu i Rotterdamu.

U Rotterdamu se grupa od oko 80 osoba okupila na mostu Erasmus i šetala. Desetine ‘Žutih prsluka’ okupili su se i na trgu Dam u Amsterdamu.

Također, desetine su se okupile i ispred parlamentarnog kompleksa u Hagu. Tražili su ostavku premijera Ruttea.

Dolazilo je i do napetosti između demonstranata i policije. Demonstranti se okupljaju već četiri sedmice, a najavili su i protest 13. januara u Utrechtu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.