Globalne posljedice požara u Sibiru

Svijet 30. jul 201909:26 > 09:29
Pixabay (ilustracija)

Veliki šumski požari u ruskom Sibiru redovno se dešavaju, ali je njihov obim ove godine dostigao toliki nivo da postoji bojazan od dugoročnog uticaja na okolinu.

Dok se vatra širi površinom koja se mjeri milionima hektara i crni dim obavija čitave gradove, aktivisti za zaštitu prirode upozoravaju da bi ova katastrofa mogla da ubrza topljenje Arktika.

Vatrom je danas zahvaćena površina veća od 3,2 miliona hektara, uglavnom u regionima Jakutija, Krasnojarsk i Irkutsk, saopštile su vlasti.

Požare su izazvale oluje praćene gromovima po temperaturi većoj od 30 stepeni Celzijusovih, a vatra se širi pod uticajem vjetra, saopštila je ruska agencija za šumarstvo, prenio je AFP.

Dim nije zahvatio samo mala naselja, nego i velike gradove u zapadnom dijelu Sibira, kao i region Altaj i uralske oblasti Čeljabinsk i Jekaterinburg, što je izazvalo poremećaje vazdušnog saobraćaja.

U nedjelju, 27. jula, dim je stigao do Kazahstana.

Pored bojazni za zdravlje lokalnog stanovništva, aktivisti upozoravaju da ovi požari mogu da ubrzaju globalno otopljavanje.

Ogranak “Grinpisa” u Rusiji saopštio je da su se požari pretvorili u ekološku katastrofu sa posljedicama po čitavu zemlju.

Prema podacima ove grupe, ove godine spaljena je površina od blizu 12 miliona hektara, što je izazvalo emitovanje velike količine ugljen dioksida i umanjilo budući kapacitet šuma da apsorbuju ovaj gas.

Pojedini naučnici objavili su satelitske snimke dobijene od Nase na kojima se vidi da su oblaci dima stigli do arktičkih područja.