Američki i kineski vojni brodovi u Južnom kineskom moru na ivici incidenta

Australia Department Of Defence/Handout via REUTERS

Dok je svijet obuzet pandemijom Kovida-19 i rastom napetosti između Vašingtona i Pekinga, američki i kineski vojni brodovi u Južnom kineskom moru bili su na ivici incidenta, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija o tvrdnjama Kine da je proterala američki razarač što SAD negiraju.

Američki vojni brodovi su ove sedmice izveli dvije operacije “slobodne plovidbe” kako bi osporili pretenzije Kine u vodama Južnog kineskog mora, javio je CNN ističući da je to druga takva operacija u poslednjih nekoliko dana u blizini ostrva koja prema, optužbama SAD, Peking sve više militarizuje.

Povećanje tenzija

Operacije su uslijedile usred pojačane napetosti između Washingtona i Pekinga zbog rukovođenja prilikom izbijanja i širenja korona virusa u Wuhanu i nakon što je američki državni sekretar Mike Pompeo optužio Kinu da zloupotrebljava svjetsku pažnju u suzbijanju pandemije “maltretirajući” susjede u Južnom kineskom moru.

Američka krstarica s projektilima na navođenje “Banker Hil” u srijedu i raketni razarač “Beri” u utorak izveli su misije slobodne plovidbe u oblastima Južnog kineskog mora gdje više zemalja polaže teritorijalno pravo.

Kineska vojska optužila je SAD za ozbiljno kršenje međunarodnog prava, i kao i suvereniteta i bezbjednosnih interesa Kine “provokativnim aktima”, tvrdeći da je u utorak protjerala brod američke mornarice koji je plovio Južnim kineskim morem, ističe Newsweek.

S druge strane, portparol američke mornarice demantovao je tvrdnju rekavši da su “sve interakcije bile u skladu s pomorskim normama”, navodi Newsweek i objašnjava da Washington osporava velik dio pretenzija Pekinga u spornim vodama.

Iako SAD negiraju da je došlo do sukoba u Južnom kineskom moru između brodova američke ratne mornarice i kineskih vojnih brodova, činjenica da je Peking saopštio da je napao plovilo doprinijeće strahovima da uporedo s povećanjem tenzija sa SAD raste i kineska vojna agresivnost, ocjenjuje Times.

Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan takođe tvrde da neki od stotina grebena i malih ostrva u Južnom kineskom moru pripadaju njima, ali je od 2014. Peking pojačao svoje tvrdnje da polaže pravo nad gotovo svim ostrvima, betonirajući grebene za izgradnju vojnih aerodroma opremljenih radarima, projektila i aviona.

Kako bi osporio kineske tvrdnje, Washington redovno šalje svoje ratne brodove u, kako navodi, “operacije slobodne plovidbe” namijenjene garantovanju prava na slobodan prolaz u međunarodnim vodama.

Iako nije jasno šta se zaista dogodilo između američkog razarača i kineskih ratnih brodova, incident podvlači opasan trend: Peking je odlučan da iskoristi odsustvo američkog rukovodstva i preokupaciju svijeta korona virusom da pokaže mišiće na globalnoj sceni, ocenjuje Times.

List dodaje da Kina agresivno podvlači svoje geopolitičke interese u Južnom kineskom moru istovremeno nastojeći da proširi svoj uticaj na vlade i multilateralne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije iz koje su se SAD povukle.

Uhapšeni vodeći prodemokratski aktivisti

Kina će i dalje pokušavati da sakrije svoju odgovornost za propust u zaustavljanju virusa koji je izbio u Vuhanu i koji ubija stotine hiljada ljudi širom svijeta, ali prevara o virusu nije najgora opasnost koju predstavlja kineski komunizam – to je samo njen najočitiji simptom, napisala je u komentaru za Washington post bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Nikki Haley.

Kina je u proteklih mjesec dana hrabro proširila svoje domete, ističe Haley navodeći da su u Hongkongu uhapšeni vodeći prodemokratski aktivisti i da su intenzivirane kineske akcije u Južnom kineskom moru kroz koje prolazi jedna trećina svjetskih brodskih isporuka, dok je State department izrazio zabrinutosti zbog kineskog testiranja nuklearnog oružja suprotno Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog ispitivanja.

Kina bilježi “višegodišnji uspjeh u brutalnosti i agresiji”, ističe bivša američka ambasadorka u UN, navodeći da je ta zemlja stvorila orvelovsku državu za nadgledanje i prisilila više od milion pripadnika manjina na kampove za “ponovnu edukaciju”.

Uz ocjenu da je Kina opasno drugačija sila jer se “nepokolebljivo zalaže za komunističku ideologiju i koja svoj sistem smatra superiornim”, Haley dodaje da je usredsređivanje na ponižavajuće postupke Kine u pandemiji neophodno, ali da je virus samo mali dio prijetnji koje Kina predstavlja, zbog čega se slobodne zemlje moraju ujediniti da bi je zaustavile.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad