Korona virus će imati brojne posljedice po zdravlje ljudi, kako fizičko tako i mentalno. Istraživači su već počeli izradu analiza onoga kako se koronavirus do sada odrazio na život onih koji su bili pogođeni najtežom pandemijom u modernoj historiji.

Među ovim istraživanjima jedno može biti veoma značajno za prostor Zapadnog Balkana, a tiče se odnosa između zagađenosti zraka i efekata coronavirusa na ljudsko tijelo.

Ovo istraživanje je u proteklom periodu proveo post-doktorski istraživač sa Univerziteta u Yalleu Yaron Ogen koji je o njegovim rezultatima govorio za N1.

Vaše istraživanje je poprilično interesantno jer ukazuje na zanimljivu činjenicu, blisku Zapadnom Balkanu, a to je moguća veza između zagađenja zraka i COVID-a19. Mi na ZB imamo nekoliko gradova koji su obično u top 10 kada je u pitanju zagađenje zraka, većinu godine- to su Sarajevo, Beograd i neki drugi.

Možete li našoj publici reći koja su ključna otkrića vašeg istraživanja.

“Prije svega, glavna svrha mog istraživanja bila je da se promijeni fokus sa aktuelnih bolesti na okolišne faktore pošto sam vidio nešto što povezuje područja sa velikim brojem preminulih, a to su područja oko Madrida i na sjeveru Italije. Glavno otkriće bilo je to da je najveći broj preminulih bio u područjima gdje sam primijetio veliku koncentraciju zagađenja zraka, odnosno nitrogen-dioksida. Ja nisam rekao da nitrogen-oksid ili zagađenje zraka ovo uzrokuju, već da sam primijetio broj smrtnih slučajeva u tim područjima, kao i da će više istraživanja o ovoj temi biti urađeno“.

U svom ste istraživanju spomenuli područja koja su obično u top 20 kada govorimo o zagađenju zraka, spomenuli ste Italiju, Španiju, Francusku, Njemačku. Međutim, na mapama smo vidjeli i u istraživanju da je sada došlo do promjene. Iako, efekti nisu nestali i moraćemo ih uzeti u obzir kada govorimo o COVID-19, a znamo da smo upravo u tim područjima koja ste spomenuli- Madrid, sjeverna Italija- vidjeli toliko puno preminulih.

“Da. Sada vidite pad nivoa zagađenja zraka, zbog karantene. Ono što sam ja provjeravao je dugoročna izloženost. Nisam provjeravao duži period, samo januar i februar jer sam želio eliminisati sezonske promjene. Tako da sam uzeo u obzir dva mjeseca prije pojave COVID-a 19 u Evropi. Sada vidimo pad ili smo ga vidjeli, možda ćemo vidjeti i rast zagađenja. Ali, izloženost je dugoročna. Vaše je tijelo bilo izloženo, i ako ste bili zaraženi možda ćete ipak imati neke probleme“.

U Vašoj ste studiji spomenuli nekoliko veoma zanimljviih bolesti, a citirali ste i druga istraživanja o tome. Spomenuli ste hipertenziju, dijabetes, stanje srca, kardiovaskularne bolesti. Koliko je važno da obratimo pažnju na već postojeća oboljenja kada govorimo o COVID-u 19 ili da razumijemo kakvu ulogu imaju u smrtnim slučajevima koje je uzrokovao COVID.

“Ja baš precizno i ne znam tu povezanost. Moglo bi biti zbog veze između tih bolesti i COVID-a, ali i zbog nečeg drugog. A možda i zagađenje zraka uzrokuje oboje. Kada su upitanju ove bolesti i COVID-19, možda je tijelo previše osjetljivo. Ako je vaše tijelo osjetljivo na zagađenje ili neka druga stanja, možda su to rak, dijabetes, ili bolesti srca, a ako je tu i smrt zbog COVID-a, to bi se trebalo također istražiti. Čini mi se da sada globalna zajednica istraživača sada istražuje te poveznice među bolestima“.

U svom ste istraživanju spomenuli područja koja su obično u top 20 kada govorimo o zagađenju zraka, spomenuli ste Italiju, Španiju, Francusku, Njemačku. Međutim, na mapama smo vidjeli i u istraživanju da je sada došlo do promjene. Iako, efekti nisu nestali i moraćemo ih uzeti u obzir kada govorimo o COVID-19, a znamo da smo upravo u tim područjima koja ste spomenuli- Madrid, sjeverna Italija- vidjeli toliko puno preminulih.

“Da. Sada vidite pad nivoa zagađenja zraka, zbog karantene. Ono što sam ja provjeravao je dugoročna izloženost. Nisam provjeravao duži period, samo januar i februar jer sam želio eliminisati sezonske promjene. Tako da sam uzeo u obzir dva mjeseca prije pojave COVID-a 19 u Evropi. Sada vidimo pad ili smo ga vidjeli, možda ćemo vidjeti i rast zagađenja. Ali, izloženost je dugoročna. Vaše je tijelo bilo izloženo, i ako ste bili zaraženi možda ćete ipak imati neke probleme”.

U Vašoj ste studiji spomenuli nekoliko veoma zanimljviih bolesti, a citirali ste i druga istraživanja o tome. Spomenuli ste hipertenziju, dijabetes, stanje srca, kardiovaskularne bolesti. Koliko je važno da obratimo pažnju na već postojeća oboljenja kada govorimo o COVID-u 19 ili da razumijemo kakvu ulogu imaju u smrtnim slučajevima koje je uzrokovao COVID.

“Ja baš precizno i ne znam tu povezanost. Moglo bi biti zbog veze između tih bolesti i COVID-a, ali i zbog nečeg drugog. A možda i zagađenje zraka uzrokuje oboje. Kada su upitanju ove bolesti i COVID-19, možda je tijelo previše osjetljivo. Ako je vaše tijelo osjetljivo na zagađenje ili neka druga stanja, možda su to rak, dijabetes, ili bolesti srca, a ako je tu i smrt zbog COVID-a, to bi se trebalo također istražiti. Čini mi se da sada globalna zajednica istraživača sada istražuje te poveznice među bolestima“.

Po Vašem mišljenju, ako posvjedočimo drugom valu COVID-a 19, koji će se najvjerovatnije i desiti, a vidjeli smo ova dva, tri mjeseca karantene i upravo danas je izašla studija u kojoj se navodi da su emisije CO2 manje za 18 posto ili čini mi se na nivou iz 2006-te. Možemo li vidjeti promjene u ljudskom tijelu kada su u pitanju efekti zagađenja zraka i kada ste proučavali zagađenje u ovim područjima da li ste vidjeli bilo kakve značajne promjene kakve smo npr vidjeli u Veneciji, da li to ide čak i dalje u Evropi.

“Nisam provjerio promjene koje su se desile nakon karantene. Provjerio sam samo januar i februrar. Izvukao sam prosjek zagađenosti nitrogen-dioksidom. Moram reći da i drugi polutanti možda uzrokuju druge probleme kao one npr sa zagađujućim česticama koje iznose pm 2,5 ili oštećuju Ozon. Možda drugi polutanti štete organizmu na drugi način ili su važniji, ali ja sam samo nitrogen-dioksid provjerio. Što se tiče onoga što će se desiti u budućnosti, to ne znam. Možda bi trebala biti istražena izloženost tokom 5 ili deset godina ovom zagađenju kako bi imali informacije, ili problem u vašem tijelu. Možda dva mjeseca nisu dovoljna. Ja sam toliko provjerio i rezultati koje sam dobio su takvi da je veliki broj smrtnih slučajeva bio u područjima sa visokim zagađenjem. Ali, zapamtite, to zagađenje je bilo tokom ova dva mjeseca. Ne znam šta će se desiti na ljeto, možda će ova područja biti čišća, možda će i karantena nekako djelovati. Trebalo bi se to istražiti i u ovom trenutku na to nemam odgovore“.

Da li ste se čuli sa drugim naučnicima u svijetu, kako su oni reagovali na vaše istraživanje, možda sa nekim iz medicine ili vašim kolegama također rade na sličnim studijama.

“Od nekoliko istraživača sam dobio poruke, emailove o mom istraživanju. Postavljali su pitanja, rekli da je veoma značajno zbog promjene sa ljudskog tijela na okoliš. Dakle, pružali su mi podršku i postavljali pitanja. Ipak, neki drugi istraživači su kritikovali moj rad, što je i dobro jer i sam kritikujem svoj rad. Moj rad nije potpun, mora se još mnogo toga uraditi. Mislim da sam jedan od prvih istraživača koji je istakao okolišne faktore koji utiču na naše tijelo. Bilo je i odgovora. Odgovorio sam na neka od pitanja u vezi s mojim istraživanjem. U tom području se ima još puno toga za uraditi i smatram da ćemo u budućnosti vidjeti još puno istraživanja o COVID-u 19 i zagađenju zraka sa nitrogen-dioksidom ili nekim drugim polutantom“.

Čuli smo od SZO npr. ili drugih institucija da pozivaju da se poveća broj ovih studija i da se zapravo ispitaju svi ti rezultati, jer kako sam pitao regionalnog direktroa SZO-a za Evropu, rekli su da su veoma zainteresovani da od istraživača čuju nešto o ovakvim stvarima. Da li smo bili nespremni na nešto ovako, da li smo prerano odbacili nauku i fokus stavili na političke elemente rješavanja ovih pitanja, jesmo li mogli misliti o ovakvom nečem u godinama prije nego se desilo kako bismo spriječili zagađenje i sve ostalo.

“Mislim da smo to trebali uraditi, ali se vlade time ne bave jer ljudi ne umiru prilično brzo, mogu živjeti u zagađenim sredinama. Kada se ovako nešto desi i vidite veliki broj preminulih, možda nam je potrebna globalna kriza da bismo riješili zagađenje. U mnogim krajevima svijeta ljudi žive u zagađenim područjima, piju zagađenu vodu, ali su još uvijek živi. Kada nemamo krizu, mi ne rješavamo problem. Mi kao čovječanstvo stvari shvatamo olako i to je problem. Živimo u zagađenim gradovima, okolini, a trebali bismo očistiti zrak, vodu, naše zemljište kako bismo najvjerovatnije imali zdrav život. Možda bi to u budućnosti spriječilo krizu poput ove”.

Nevjerovatan je bio broj mrtvih u Italiji. New York je također bio u sličnoj situaciji. Vidjeli smo videa širom svijeta da je nebo napokon čisto, da možemo čuti cvrkut ptica, a u nekim dijelovima Indije napokon možete vidjeti čak i vrh Himalaja. Da li su vas iznenadili ovakvi rezultati, jednom kada smo prestali koristiti prevozna sredstva, auta, vozove, avione, ali i ostale načine prevoza i putovanja.

“Mislim da je to sjajno. Vidio sam to i u Madridu, ali i ono što ste vi spomenuli za Indiju. Kada ga očistite, vidite da živimo u prljavom jezeru. U nekim područjima živimo u prljavom jezeru. Kada imate sječu pored kuće i kada vidite da su sve ribe mrtve neće postaviti pitanje možda su se sve te ribe zarazile, pitaćete se kako je voda zagađena. Ovo je zagađenje, mi živimo u zagađenim područjima. Neki su dijelovi svijeta veoma, veoma zagađeni. Kada vidimo da je oko nas čisto, napokon ćemo očistiti naše jezero. Zato ste i mogli vidjeti Himalaje. Smatram da je sjajno što sada znamo koliko zrak može biti čist jer obično kažemo ma to je samo zrak u tim područjima. Ali, sada znamo da živimo u zagađenom jezeru i da bismo ga trebali očistiti“.

Znam da također radite istraživanja tla, nadam se da ne griješim.Možemo li napraviti vezu između tamo gore i ovdje, i sa svim tim polutantima koji nam tu dolaze i štete našem zdravlju kroz hranu, vodu, ribe, ali i kroz sve ono što mi radimo, kako nas sve to pogađa ako gledamo na ovu situaciju sa zagađenim zrakom, posebno u ovom jezeru Evrope, koje je ako ga poredimo sa neki drugim dijelovima svijeta tako maleno.

“Kao što znate nisam ljekar, geograf sam. Diplomirao sam, magistrirao i doktorirao na posmatranju okoline koristeći se satelitskim snimcima o tlu, njegovoj klasifikaciji, tehničkim i fizičkim promjenama, proučavao sam atmosferu.Tako da, okoliš vidim kao cjelinu. Ne gledam na samo jedan aspekt, sve vidim zajedno. Što je okoliš čišći, živjećemo zdraviji život i mislim da je na okoliš važno gledati kao na cjelinu. Da, doista“.

Dakle, rekli ste da je vaše istraživanje ustvari sve zajedno, što me zapravo podsjetilo na jednu stvar. Kada je komandant Chris Hadfield bio na Međunarodnoj svemirskoj stanici, uslikao je te divne slike gradova i Zemlje. Kada to sve povežemo sa onim što ste proučavali, smatrate li da slika koju ste tada vidjeli i slika koju bi sada vidjeli, ako gledamo odozgo, da li bi bilo mnogo drugačije ako u obzir uzmemo ova tri, četiri mjeseca karantene.

“Mogla bi biti. Zavisi na šta ste u prirodi gledali, šta ste pratili. Kada se malo više zadubite u to područje kako biste dobili najbolje dokaze, ono što ja u istraživanju radim, morate očistiti sliku, morate očistiti atmosferu kako biste dobili ispravnu sliku tla, građevina, zemlje. Sada je manje moramo čistiti jer je manje zagađena. Ali, ponavljam, period je veoma kratak, to su samo dva mjeseca karantene, neće ništa značiti. Potrebno nam je dugoročnije čišćenje. Moramo očistiti naš okoliš. Trebalo bi ovako ostati, ne moraju to biti samo dva mjeseca. Tako bi trebalo biti godinama i okoliš bi trebali posmatrati kao jedan od najvažnijih faktora koji bi mogao uzrokovati sva ta oboljenja, ali i koronavirus“.

Kad smo već kod toga, da vas pitam i ovo. Broj putovanja avionom sada je manji za tri četvrtine, vidjeli smo da ljudi manje koriste i automobile, vozove. Da li bismo trebali nastaviti s nekom vrstom karantene kada je upitanju saobraćaj, a li ne i s drugim dijelovima života, a možda i s drugačijom industrijalizacijom?

“To baš i nije tačno jer moramo promijeniti energije prevoza, vozova, auta sa fosilnih goriva na električnu energiju. Iako nekada ne možemo razdvojiti gas i struju, manje je zagađenja. Moramo promijeniti načine prevoza na one ekološki prihvatljive. Solarna energija, energija vjetra, to ćete čuti u Njemačkoj. Mnogo solarnih panela, vjetro-turbina, manje uglja, dizela. Možda i to ima veze s brojem preminulih u Njemačkoj. Možda, ne znam, ali, kao što znate na sjeveru Italije ima mnogo fabrika, automobila, ali i zgrada, što zatvara područje i zadržava zagađenje jer imate planinski lanac oko doline rijeke Po, što je veliki problem.To je razlog zagađenja, ljudi udišu zagađen zrak. A tu su još i drugi problemi, zdravstveni problemi“.

Kad ste već to spomenuli. Sarajevo je također u sličnoj dolini, okruženo je planinama, a vidjeli smo da se u proteklih nekoliko godina gradi nekoliko velikih nebodera. Možete li to biti značajan faktor u zdržavanju zagađenog zraka, osim naravno tih prirodnih prepreka, sprječavanju cirkulisanja zraka.

“Da. Ima nekoliko faktora koje sam provjerio. I oni bi se trebali uzeti u obzir jer nije sve do toga koliko imate zagađenja, već i do toga kako se atmosfera ponaša, kakvi su uvjeti. Ako je atmosfera prvo gas, onda je to bolje, Ali, obično u dolinama gdje imate toplo vrijeme, vjetrove, zrak dolazi sa planina i zagađenje zadržava u tim područjima. Šta bih predložio tim područjima ako želite graditi elektrane ili fabrike, one ne bi trebale biti u dolini. Ako je dolina riječna, onda tu ne bi trebalo biti industrije ili elektrana, one bi trebale biti što dalje jer bi u suprotnom mnogi zbog toga mogli dobiti zdravstvene probleme”.

Upravo ste spomenuli elektrane. Prošle godine smo, čini mi se, imali istraživanje u kojem se navodi da nekoliko elektrana na ZB zagađuju više od svih drugih u Zapadnoj Evropi ili EU. Ima li to značajnu ulogu u zagađenju ovdje na ZB.

“Moglo bi biti, zavisi od toga koje se gorivo koristi- ugalj, dizel, kao i od toga gdje su smještene. To bi se moralo uzeti u razmatranje. Moraju postojati pravila. Tako da, da, moglo bi igrati važnu ulogu u tim područjima”.

Moje posljednje pitanje: Da li ćete u budućnosti nastaviti sa svojim istraživanjem o zagađenju i COVID-u 19.

“To je dobro pitanje. Nemam odgovor u ovom trenutku jer ne znam šta će se dešavati sa mojim post-doktorskim istraživanjem o klasifikaciji minerala, koje se ubrzava, a što mi uzima druge izvore. Možda ću pronaći način da se bavim s oba, a možda uradim i još jedno istraživanje o ovome. Ali, u ovom trenutku na to nemam odgovor”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad