I dok američki glasači budu čekali da čuju ko će biti sljedeći predsjednik, Twitter, Facebook, Google i druge internet kompanije biće zauzete radeći nešto drugo: Nadgledaće svoje web lokacije i odlučivaće da li će i kada da zaustave širenje dezinformacija.

Poslije američkih izbora 2016. godine, tokom kojih su su internet kompanije kritikovane zbog toga što su akterima koje su finansirali stranci dozvolile da koriste njihove mreže za širenje dezinformacija, obećale su da će preduzeti korake za bolju zaštitu svojih web lokacija.

Onda kada je krenula pandemija koronavirusa, kompanije su se počele direktnije da se bave dezinformacijama u vezi sa zdravstvenom krizom, kažu posmatrači, i okrenule se automatizovanijim načinima za moderiranje sadržaja, kao na primjer upotrebom vještačke inteligencije.

Takva praksa prenijela se na napore ka rješavanju pogrešnih informacija oko izbora, rekla je Spandana Singh​, analitičarka politike sa Otvorenog tehnološkog instituta Nove Amerike.

“Veliki broj politika i praksi koje su usvojili za američke izbore u velikoj mjeri su formirani kroz njihov odgovor na COVID-19”, rekla je ona.

Sad kada su nagovijestile da su spremne da se više pozabave dezinformacijama, tehnološke kompanije hodaju preko uskog užeta: Preduzeti korake da se spriječi širenje dezinformacija o izborima ili omogućiti ljudima da se izraze, bilo da dijele istinu ili neistine.

Da li su spremni?

Singh je rekla da internet kompanije sada pristupaju moderiranju sadržaja na nijansiraniji način, osim što samo uklanjaju štetan ili obmanjujući sadržaj.

Označavaju neke sadržaje koji su sumnjivi i, u nekim slučajevima, “algoritamski snižavaju sadržaj”, rekla je ona. Ali nemoguće je znati koliko su spremni za dan izbora, rekla je ona.

“Budući da oni ne pružaju puno transparentnosti i odgovornost oko svojih napora i kakav uticaj ti napori imaju, zaista je teško shvatiti da li su zaista spremni”, rekla je.

Opcija “polomljenog stakla”

Twitter je počeo da označava neke činjenično sumnjive tweetove o izbornim pitanjima kako bi ljudima pružio način da pronađu vjerodostojne informacije i saopštio je da kandidatima neće biti dozvoljeno da tvrde da su pobijedili na izborima prije proglašenog rezultata.

Facebook je rekao da bi se mogao okrenuti svojim takozvanim “mogućnostima polomljenog stakla”.

Šta to tačno znači, kompanija nije rekla. Ali Wall Street Journal izvijestio je da se kompanija može okrenuti mjerama preduzetim u Šri Lanki i Mjanmaru, kao što je moguće deaktiviranje hashtagova povezanih sa lažnim informacijama o rezultatima izbora ili suzbijanje viralnih postova koji šire poruke nasilja ili lažnih vijesti.

“Ovaj izborni ciklus zaista je dobar poligon za niz novih politika i praksi”, rekla je Singh. “Ukoliko bi bili efikasni, definitivno mislim da će to biti primjenjivano globalno”.

Jedan od problema sa dezinformacijama na mreži je taj što se mogu daleko proširiti prije nego što se internet stranice, koje su takođe osjetljive na tvrdnje da potiskuju određene stavove, odluče da djeluju, rekla je Shannon McGregor​, docentkinja na Univerzitetu Sjeverne Karoline, Chapel Hill.

“Brinem da li će razbiti čašu što je brže potrebno koliko bi to moglo biti potrebno, u zavisnosti od toga šta se dešava u našem postizbornom periodu”, rekla je ona.

Iako američki glasači zacrtavaju budući tok nacije, ovaj dan izbora još je jedan test da li društveni mediji pomažu ili štete demokratskom procesu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad