Komemoracija u Srebrenici nije mjesto za političare

Vijesti 07. jul 201621:30 > 21:40
Anadolija

U susret obilježavanju 21. godišnjice genocida u Srebrenici, u organizaciji Fonda za humanitarno pravo u Srbiji, u Centru za kulturnu dekontaminaciju održana je tribina pod nazivom "Učimo i razgovaramo o Srebrenici".

Kako je navela Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo, povod za večerašnju tribinu jeste i potreba da se u Srbiji stalno razgovara o Srebrenici, ali na jedan primjeren način, dostojan onoga što se zaista dogodilo u julu 1995. godine, s obzirom da posljednjih nekoliko godina u “main stream” medijima u Srbiji nema prostora za takve razgovore.

“Tim prostorom više dominira jedan manipulativni i relativizirajući narativ o Srebrenici”, dodala je Orlović.

Navodeći da je večerasnja tribina prilika da sa sagovornicima koji se bave Srebrenicom razgovara o različitim temama koje su relevantne, Orlović je rekla:

“Uglavnom se, prije godišnjica Srebrenice, u Srbiji civilno društvo mobiliše ne bi li odbranilo pravnu kvalifikaciju i naprosto nema ni vremena, ni prostora da se priča o nekim drugim temama. Na primjer, večeras ćemo govoriti kako danas žive preživjeli genocida, žene prije svega, o ulozi međunarodne zajednice, ali i o tome šta se dešava u srbijanskom društvu i otkud taj relativizatorski narativ da je tako jak, čini se sve jači nakon presuda u Haškom tribunalu”.

Govoreći o relativizatorskom narativu, Orlović je kazala da su za suočavanje sa prošlošću ključne političke elite, koje u svojim rukama imaju instrumente moći, koji mogu da utiču na javno mnjenje te da je u proteklih deset godina viđeno puno gestova, koji su dolazili sa srbijanske strane u vezi sa zločinima u Bosni, da je bilo i izvinjenja i da su se mnogi nadali da su ta izvinjenja početak nekog novog odnosa prema Srebrenici i ratu u Bosni.

“Ali, uvijek i nakon tih gestova, nakon tih izvinjenja, uslijedilo je nešto razočaravajuće, neki drugi gestovi kojima se relativiziraju i činjenice koje su utvrđene u Srebrenici i ružne poruke koje su potpuno potrle sve što je prethodno urađeno, a najbolji primjer je prošlogodišnje protivljenje Srbije usvajanju rezolucije koju je predložila Velika Britanija. To jedno strašno protivljenje, jednoj bezazlenoj rezoluciji, stvorilo je jedan ružan utisak u zajednici žrtava u BiH, kojoj na kraju dolazak Vučića u Potočare nije značio toliko, s obzirom na prethodno ponašanje institucija Srbije”, dodala je Orlović.

Novinarka i bivša portparolka Tužilaštva Haškog tribunala Florence Hartmann, koja je učestvovala na večerašnjoj tribini, rekla je da i nakon 21 godine Srebrenica predstavlja ono što je uvijek predstavljala, “jedan od najvećih zločina u okviru zločinačke politike koje su izvođene u toku rata nakon raspada Jugoslavije”.

“Dvadeset jednu godinu nakon toga, bez obzira što su zločini u bivšoj Jugoslaviji jako puno istraživani, još uvijek smo na mrtvoj tački gdje smo, bez obzira na znanje, u situaciji u kojoj se trebamo obratiti ljudima koji nastavljuju negirati. Zločin je počinjen sa političkim ciljem, protiv određene grupe, naroda, u ovom slučaju protiv Bošnjaka i nastavlja se, nenasilno, ali politikom kojom se žele utvrditi politički ciljevi koji su postignuti nasiljem i ubistvima”, rekla je Hartmann.

Ona je dodala da je potrebno pronaći rješenje i prestati negirati zločin te da su ljudi počeli razumjeti patnje drugih, ali da institucionalno i politički danas ima mnogo više negiranja, nego što je bilo prije deset godina te da je danas više slobode da se negira, nego što je ranije bilo.

Komentarišući ovogodišnju polemiku političara iz Bosne i Hercegovine i Srbije zbog nepoželjnosti zvaničnika Srbije na obilježavanju 21. godine u Potočarima, Hartmann je kazala:

“To nije politički skup, konferencija na kojoj možete čak da dođete i da kažete da se ne slažete. Ovo je obilježavanje žrtava. Sahranjuju se identificirani tokom godine i nije mjesto za političara. Oni dođu, puste suzu na pet minuta pred kamerama, ali ništa ne učine za budućnost. Političari previše koriste žrtve za politički obračun. Ono što se desilo u bivšoj Jugoslaviji nije bilo zbog mržnje između ljudi, nego zbog instrumentiziranih mozgova sa ciljem i to je bilo organizovano”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.