Izet Ličina je iz Bosne i Hercegovine odselio 2002. godine. Razlozi su kao kod većine ljudi - ekonomske prirode, a država mu je, kaže, okrenula leđa. Sa porodicom je sreću našao u Norveškoj.

“Znači, mi imamo ovdje kadrove koji su ko zna kakvim kanalima došli do posla, i koji odlučuju život, odlučuju smrt, odlučuju sve moguće, i za normalnog čovjeka i normalnu porodicu najbolje je povući se i tražiti neki drugi put. Znači, upotrijebiti svoje znanje i iskustvo koje je na cijeni”, ispričao nam je Ličina.

A znanje i iskustvo itekako su na cijeni u inostranstvu. Bh. dijaspora na primjer u Norveškoj važi za najbolje integrisanu zajednicu.

Iseljeništvo nam je dobro integrisano u većini zemalja prijema, ekonomski su aktivni, sa stabiinim prihodima, visokom stopom zaposlenosti. Tako pak nije kod nas.

Prema posljednjoj anketi Agencije za statistiku stopa nezaposlenosti iznosila je 25,4 posto. Međutim, zabrinjavajući podatak je taj da je stopa nezaposlenosti najviša među mladim ljudima starosti 15 do 24 godine, više od 54 posto.

A šta kažu mladi? Mladi ne žele pričati o ovom problemu. Gube nadu, pasivni su i letargični.

Zanimljiva je analiza obrazovne strukture zaposlenih osoba, gdje dominiraju srednjoškolci, dok je broj zaposlenih sa akademskim i osnovnim obrazovanjem gotovo identičan.

Ekonomski aktivno stanovništvo, prema podacima o radnoj snazi čini 1.074.000 ljudi, dok je broj neaktivnih 1.415.000. Porazno je to da je čak 85 posto nezaposlenih tražilo posao duže od jedne godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mrežaTwitter | Facebook.