Novi zakon o Ustavnom sudu: Početak kraja BiH?

Vijesti 18. dec 201619:07 > 19:23
N1

Na sastanku u Istočnom Sarajevu Milorad Dodik i Dragan Čović potvrdili su kako je u pripremi prijedlog novog Zakona o Ustavnom sudu BiH koji bi mogao dobiti podršku u Parlamentu BiH.

Eliminicija stranih sudija i uvođenje etničkog glasanja u Ustavni sud definitivno bi pokrenuli urušavanje državnog poretka BiH, mišljenja je profesor Ustavnog prava Zlatan Begić.

Alternativa postoji, nepohodno je demontirati mehanizme blokade, provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava o diskriminaciji, a onda Ustavni sud može činiti bilo ko bez obzira na etničku pripadnost.

No, to je još uvijek iluzorno očekivati.

Na kraju krajeva, Ustav BiH ne vezuje strukturu Ustavnog suda za etničku pripadnost. Kaže se “u Ustavni sud se biraju” četiri ispred Federacije, dvoje iz RS-a. I naš ustavotvorac je očito računao s tim da ćemo se mi ovde, makar 20 godina poslije završetka rata voditi onim što je stručnost, što je kompetencija, a ne time da li je neko Bošnjak, Srbin, Hrvat, ili još gore, da li je dobar Bošnjak, Srbin, Hrvat”, kazao je Begić, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli.

U aneksu četiri koji predstavlja Ustav BIH navedeno je da se Ustavni sud sastoji od devet sudija od kojih su tri stranca koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije sa Predsjedništvom BiH.

Na ovaj način osiguran je pravni mehanizam za rješavanje raznih vrsta sporova koji nastaju između dva entiteta, između države i entiteta,raznih institucija vlasti.

Za Vitomira Popovića, bivšeg dekana Pravnog fakulteta u Banja Luci strane sudije do sada su uglavanom sa Bošnjacima preglasavali Srbe i Hrvate, zbog čega moraju otići što je stav stranaka iz RS.

Ipak, priznaje kako etničko glasanje može značiti da će jedan narod u odlukama uvijek biti preglasan.

Mislim da treba napraviti strukturu koja bi bila visokoprofesionalna, a ne bi remetila nacionalne interese niti jednog od konstutivnih naroda koji ovde žive“, kaže Popović.

Ako pogledamo biografije sudaca, čini se kako su upravo strani suci ti koje nije birala politika, odnosno nisu bili članovi političkih partija ili pak bliski njima. Ovo se ne može reći za većinu ustavnih sudaca, posebno u Ustavnom sudu RS.na koji je danas upozorio i Ramiz Salkić potpredsjednik RS-a.

Umjesto rušenja Ustavnog suda BIH kao posljednje brane neustavnog djelovanja, Salkić je pozvao da se trasformiše Ustavni sud RS-a koji je pod direktnim uticajem Milorada Dodika, što je Dodik u nekoliko navrata odbacio.

U proceduri odlučivanja kod vitalnog nacionalnog interesa rade u suprotnosti pravilnikom i Ustavom RS-a. Sporan je I način kako se biraju sudije Ustavnog suda RS-a, vidimo da je svog potredsjednika Vlade postavio za predsjdenika suda. Kada bira ustavne suce ne konsultuje potpredsjdnike što nije slučaj u Federaciji“, upozorava Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a.

Dok Salkić poziva sve probosanske snage da ne dozvole rušenje Ustavog suda, Zlatan Begić danas je ustvrdio kako je posljednja odluka po apelaciji Boze Ljubića pokazala da je i Ustavni sud pokleknuo pod pistiskom.

Podsjetimo da se prema aktuelnim odredbama iz svakog kantona u Dom naroda federalnog parlamenta birao najmanje po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda, bez obzira na njegovu zastupljenost u tom kantonu, što je, prema apelaciji Bože Ljubića , omogućavalo pripadnicima drugih naroda da Hrvatima biraju predstavnike.

Odlukom Ustavnog suda naređene su izmjene spornih odredbi, no Begić konstatuje da je ovom odlukom faktički onemogućeno da primjerice Hrvat iz Tuzle bude izabran u Dom naroda.

“Etnička ravnopravnost ne bi se smjela ostvarivati preko organičavanja prava građana, odnosno biračkih prava koja predstavljaju bazu za demokratsku vlast. Nadam se da će institucije države istrajati na tom principu”, kazao je Begić.

Ukoliko u roku od šest mjeseci Paralemnt BIH ne prilagodi odluku Ustavmog suda Izbornom zakonu,desiće se jošggora stvar, tvrdi Begić da odlučiavnje pređe na CIK odd koje je teško očelivati da presudi u ovom pitanju.

To bi značilo da se ne može konstituisati Dom naroda Parlamenta FBiH, a ako njega nema, nemamo ni predsjednika, ni dva potpredsjednika Federacije, ako njih nema: onda nema Vlade FBiH i nemate ni državnu zakonodavnu vlast. Dakle, imate u tome situaciju gdje će doći do rastakanja državnih institucija vlasti, u takvoj je situaciji sasvim legitimno pravo entiteta Republika Srpska i kantona da preuzmu državne odnosno federalne nadležnosti“, dodao je Begić.

Novi Zakon o Ustavnom sudu mogao bi se naći u pralamentnoj proceduri vec početkom naredne godine.Zakon koji je SNSD ranije nudio, a koji je osim eliminacije stranih sudija pretpostavljao da se sve odluke donose prostom većinom glasova uz uslov da odluku podrži barem jedan sudija iz reda sva tri naroda glatko je odbijen u Parlamentu BiH. Tada su protiv prijedloga glasali i svi zastupnici HDZ-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.