Filandra: Problem što sve diplome imaju istu važnost

Vijesti 31. jan 201709:39 > 09:52
N1

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu održana je konferencija pod nazivom „Obrazovanje na margini reformske agende“, ali i prije nekoliko dana i rasprava o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju o čemu smo razgovarali sa Šaćirom Filandrom, dekanom Fakulteta političkih nauka.

Filandra je na konferenciji rekao da BiH treba da slijedi evropske prakse, a koliko u tome uspijevamo je istakao: “BiH je uspjela da se uključi u proces evropskih tokova znanja pa je tako 2007. godine potpisana tzv. Bolonjska deklaracija sa ciljem prohodnosti diploma na tržište rada na cijelom prostoru pa je tako i naša zemlja uključena u evropske tokove, no problem je kod nas što nema novca za provođenje u potpunosti“.

Kazao je i kako nam nedostaje kadra za izvođenje bolonjske nastave.

Svijet oblikuje znanje. Znanje je osnovni resurs i veliki biznis. Mnogo se ulaže u znanje i čitavo društvo je produkt znanja, tako da se sve ‘vrti’ oko znanja. U našem slučaju situacija nije baš takva, s obzirom da smo jedno postratno društvo, tako da su ti znanstveni kapaciteti niži. Kada bismo u potpunosti primijenili bolonjski princip, falilo bi nam 700 profesora“, komentarisao je za N1.

Obrazovanje je stvar nacionalnog karaktera i tradicije svake države posebno. Naša situacija je specifična iz specijalnog ustavnog ustroja. Sa ulaganjem u nauku se nismo proslavili, zapravo ulaganja nema uopće. Problem je kod nas što sve diplome imaju istu važnost, odnosno ukoliko dobijete diplomu u nekom selu ili na najboljem fakultetu, to za poslodavca ima istu važnost“, istakao je dekan FPN za N1.

Na pitanje koje su njegove zamjerke na predloženi Nacrt zakona o visokom obrazovanju je odgovorio: “FPN je posvetio dužnu pažnju tom zakonu iz više razloga. Naše zamjerke su brojne. Mi cijenimo činjenicu da je ovaj saziv Kantonalne vlade prvi put nakon rata ozbiljnije pristupio reguliranju u sferi visokog obrazovanja. Mi cijenimo da je ipak ta pažnja prema visokom obrazovanju otišla previše na način da je intencija nacrta etatizacija, što znači preveliko, nepotrebno uplitanje, miješanje državnog ministarstva u unutarnji život Univerziteta. Tako npr. član 52 kaže da Ministarstvo svake godine određuje prioritete rada svake akademije, što je jedan nonsens. Također, član 132 posebno zamjeramo i tiče se sastava Upravnog odbora gdje Vlada hoće da ima većinu, što je nepotrebno i što nigdje nije slučaj u regionu. Zamjerka jeste da je prenormiran zakon, birokratizacija i neće poboljšati kvalitet obrazovanja. Hoće kontrolu Univerziteta od strane političke zajednice“.

Kazao je i kako nije dobro da obrazovanje u BiH bude pod političkim uticajem.

Preveliko uplitanje načelno govoreći države, politike u sfere javnog dobra u liberalnim društvima nije se pokazalo dobrim i nemamo dobre prakse, imamo čak i loša iskustva sa tim tamo gdje se politika previše involvira u javna preduzeća, bar kad je KS u pitanju“, naveo je Filandra za N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.