Šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark za N1 je odbacio tvrdnje da je međunarodna zajednica vršila pritisak na poslanike kako bi se usvojio Zakon o akcizama.
Danas se širom Evrope slavi 9. maj – Dan pobjede nad fašizom. Današnji 9. maj je i vrlo simboličan jer su građani Francuske na predsjedničkim izborima prije dva dana odlučili da kažu “ne” nacionalističkoj retorici i euroskepticizmu. Prije njih su to isto uradili i u Austriji i Holandiji, podsjetio je Wigemark i dodao da je ovo važna poruka za cijeli region Balkana.
Upravo zbog toga, kako je kazao Wigemark, važno je za BiH da nastaviti sa reformama kako bi preživio proces evropskih integracija.
“Važno je nastaviti sa reformamam i procesom transformacije društva. Građanima su najbitnija radna mjesta, rješavanja pitanja korupcije, regulisanje pregoleme javne uprave. Politički lideri su prije dva mjeseca na sastanku sa Federicom Mogherini ponovili kako su za evropski put. To je nešto što građani žele jer prema našim istraživanjima 80 posto građana u FBiH i 50 posto u RS žele u EU”, otkrio je šef Delegacije Evropske unije u BiH te dodao kako ovdašnji političari igraju “na sve ili ništa”. Malo je kompromisa, kazao je on.
Wigemark se jučer u Parlamentu BiH sastao sa Safetom Softićem kako bi razgovarao u vezi više pitanja. Dotakli su se i akciza te je kazao da se o ovom pitanju mnogo diskutovala, ali nije bilo dovoljno informacija.
Na pitanje voditelja Dana uživo Zvonke Komšića da li je on ili neko drugi iz međunarodne zajednice vršio pritisak na zastupnike kako bi glasali za usvajanje Zakona o akcizama, Wigemark je kategorički ustvrdio da se nikav pritisak ili lobiranje nije proveo.
“Pokušao sam da objasnim koje su posljedice u slučaju neusvajanja Zakona o akciza”.
Zakon o akcizama je neka vrsta garancije i jedan od uslova Evropske investicijske banke kako bi osigurala sredstva za gradnji infrastrukture, istakao je Wigemark.
“U ovom trenutku je na čekanju preko 500 miliona eura. Tu su i drugi investitori poput Evropske banke za obnovu i razvoj ili Kuvajtskog razvojnog fonda i sve ove međunarodne investicijske institucije zajedno rade i sarađuju. Ako se Evropska banka za obnovu i razvoj povuče i kaže da neće finansirati autoputeve, ceste, tunele u ovoj zemlji onda će biti jako teško za bilo koje druge međunarodne aktere da sami to urade”, poručio je za N1.
Wigemark je podsjetio kako je prije nekih desetak dana Evropska investicijska banka potpisala ugovor sa ministrom Vjekoslavom Bevandom o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti od blizu 26 miliona eura koja će biti osigurana za dovršetak mosta i izgradnju gotovo 11 kilometara autoputa. Ovo nije kredit koji ćete vraćati, poručio je Wigemark, niti je zajam ali jeste dio jednog šireg paketa.
“Što se tiče tvrdnji u vezi pritiska, zastupnici su razgovarali sa raznim akterima, ambasadama naših članica ili ljudima iz EBRD-a ili MMF-a kako bi im se pojasnilo koje su posljedice ukoliko se nedonese jedan ovakav zakon. Mi nismo vršili pritisak. Ovo pitanje generalno nije dobro pojašnjeno niti samim parlamentarcima“, zaključio je Wigemark.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
