Malinari, nezadovoljni otkupnom cijenom maline, u nekoliko bh. gradova organizovali su proteste. Nakon prvog sastanaka Asocijacije "Zajedno za bh. malinu", donijeli su odluku da ne žele biti u nezavidnom položaju jer trenutnu otkupnu cijenu od 1,5 KM po kilogramu smatraju neprihvatljivom.
Malinari u jeku sezone umjesto na plantažama, danas su na ulicama. Kažu, biznis koji u prethodnim godinama bilježi rast, trenutno je neodrživ. Maline su u znak protesta završile na ulici, a proizvođači na koljenima, prije svega zbog niske otkupne cijene maline. Ogorčenje zbog nemara vlasti, ali i otkupljivača.
“Širom BiH, gdje god su se okupila i dva čovjeka, znači da su ljudi nezadovoljni. Ne treba gledati je li došlo pet, 50 ili 500 ljudi, bitno je dati do znanja državi i hladnjačarima da se sa tom cijenom može napraviti kraj malinarstva u BiH“, kazao je Edin Mameledžija, predsjednik asocijacije “Zajedno za bh. malinu”.
Trenutno, otkupna cijena iznosi 1,50 KM po kilogramu, što je, kažu ponižavajuće. Iako su neki očekivali, pred zgradom Federalne vlade malinari se nisu pojavili. Ali jeste bivši resorni ministar Jerko Ivanković Lijanović, koji je, kaže, došao u ime njih. Međutim, od ovog skupa predstavnici Asocijacije se ograđuju.
“Sad tu formulu pokušavaju prenijeti na proizvođače i otkupljivače, kako bi njih zavadila a njih amnestirala učešća u tom procesu. Ni otkupljivači, ni proizvođači nisu krivi za ovakvu situaciju, niti oni imaju mehanizme da je razriješe“, rekao je Jerko Ivanković Lijanović.
A situaciju može riješiti Federalna vlada, smatra Lijanović, koju poziva da vrati izvozne poticaje i odredi minimalnu otkupnu cijenu maline od 3 KM po kilogramu, kako je bilo, kaže, u njegovo vrijeme.
Malinarstvo je jako perspektivna grana poljoprivrede i ne smije postati „socijalni slučaj“, smatra resorni ministar Šemsudin Dedić. Priznaje, otkupna cijena od 1,5 marke je neprihvatljiva i ne smije ostati na tom nivou. Iako to neki očekuju, intervencija Vlade je, navodi Dedić, tek krajnje rješenje.
“Želim da vjerujem da ovo nije pokušaj zloupotrebe dobre volje Vlade Federacije koja je izrazila spremnost da pomogne malinarima i da otkupljivači ne misle da se malinari umjesto da žive od svog rada trebaju naći ‘na budžetu’“, naveo je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Istovremeno, sve je više kritika i na kvalitet i način proizvodnje bh. maline. Sve više ljudi izbjegava na domaćim policama ovaj proizvod. Malinari tvrde, radi se o najkvalitetnijoj malini na Balkanu.
“Prskanja je bilo vjerovatno, nekontrolisanog, usred dana, ljudi su trovali pčele. Mi smo od Parlamenta kao Asocijacija tražili da usvoje akt kojim će kazniti nesavjesnog malinara sa 500-1000 KM ako je potrovao naše pčele. Bilo je svega“, komentarisao je Mameledžija.
Malina dominira, kada je riječ o izvozu voća iz Bosne i Hercegovine. Za tri godine zabilježen je nevjerovatan rast izvoza od 255 posto – sa 14 miliona 2012. godine, na 50 miliona u 2015. godini. Međutim, prošle godine došlo je do pada u izvozu smrznutih malina. Da zamrznute maline ne bi ostale u Bosni i Hercegovini, a desetine hiljada ljudi bez posla, neophodana je bolja saradnja proizvođača i otkupljivača, ali i odgovornija uloga vlasti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
