Biskup banjalučki Franjo Komarica u razgovoru za N1 kazao je da se stidi pojedinih političara u Bosni i Hercegovini i postavio im pitanje šta su učinili za narode u našoj zemlji.

U Banjaluci se održava redovna, dvodnevna sjednica Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Biskupi raspravljaju o brojnim temama, a jedna od njih je i djelovanje Caritasa Bosne i Hercegovine. 

Govoreći o Biskupskoj konferenciji Komarica je naglasio da sam broj održanih sastanaka (70) govori o važnosti i značaju konferencije na kojoj su se tokom godina, u duhu crkvenih propisa, mogli razmotriti aktuelni izazovi i potrebe vjernika, katolika.

“Očekivali smo da će se sitacija drugačije razvijati, kako su obećali domaći i strani politički akteri, da će nakon nesretnog rata doći do ispravljanja velike nepravde, da će se moći vratiti prognani vjernici. Nažalost, to se nije dogodilo zbog pomanjkanja brige svih zaduženih i odgovornih za to. U tim novonastalim političkim i društvenim situacijama mi smo sami gradili kuće našim povratnicima, zato su ove zajedničke sjednice itekako dragocjene”, kazao je banjalučki biskup.

Komarica je 1986. bio jedan od utemeljitelja banjalučkog Caritasa, koji je na neki način bio preteča današnjeg Caritasa BiH. Ova organizacija je odigrala značajnu ulogu u ratu kada su mnogi ljudi prognani iz svojih domova.

Situacija niti danas nije posebno bolja, naglasio je gost Novog dana, jer je teška situacija za katolike na području bh. entiteta Republika Srpska. Komaricina kritika vlast u RS-u posebno je izrevoltirala entitetskog predsjednika Milorada Dodika koji je kazao da je biskup na “neprimjeren i nedoličan način zloupotrijebio veliki hrišćanski praznik (Uskrs) da iznese niz neistina i da napada Republiku Srpsku”.

U vezi ovih kritika, Komarica je parafrazirao narodnu poslovicu u kojoj se kaže da “ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svakoj zvijeri otkrije trag”.

“Svako može vidjeti istinu. Svjesni smo progona katolika u ovom kraju. Od svih donacija za povratnike katolici jedva da su dobili tri posto, a još manje u ovom kraju. Imamo duplo manje katolika nego što ih je bilo tokom rata. Molio sam entitetske vođe da naprave put, uvedu struju, omoguće opstanak katolicima i to znaju svi ‘dodici’. Istina smeta onoga koji ne želi istinu. Mi smo i njemu (Dodiku) i vladama u Sarajevu i Hrvatskoj upućivali apele sa 20 točaka, ali nema nikakvog odgovora. Zašto domaći, entitetski i državni ministri ne prime građane, zašto ih omalovažavaju. Ja kao biskup ne smijem šutjeti, to mi je dužnost. Ovdje se cementira zločin i kažnjavaju žrtve”, poručio je Komarica.

Dodao je kako je išao po svijetu, pitao u Briselu, Washingtonu i Berlinu zašto su dopustili da bude ovakva situacija u BiH. Na pitanje voditelja Novog dana šta su mu odgovorili strani političari, Komarica je kazao kako “oni ne žele kontroliranu državu nego pravni haos”.

Dodikove teške optužbe na račun Komarice nisu polučile reakcije vodećih hrvatskih političara u BiH. Ovakav razvoj situacije nije posebno iznenadio biskupa.

“Ne bi situacija bila ovakva da su se oni angažirali kako su se trebali angažirati. Tužno je da Banjaluka, koja je bila poznata po tisućama velikih Hrvata, da nema niti jednu hrvatsku instituciju. Gdje su moji predstavnici Hrvata, šta su uradili? Uradili su toliko da je hrvatski narod pred potpunim nestankom. Žao mi ih je što su se kompromitirali. Crkva pamti sve, a oni će ući u povijest po svome nečinjenju. Meni je žao što je moja generacija političara ovakva, stidim ih se šta su uradili sa mojom zemljom, šta su uradili sa mojim narodima. Gdje vam je pravo, humanost, to nisu evropske civilizacijske vrijednosti”, istakao je za N1.

Na pitanje da li prati trenutnu političku klimu i incijativu hrvatskih stranaka oko HNS-a za izmjenu Izbornog zakona Komarica je kategorički kazao kako nije u toku jer je “morao hodati po bijelom svijet i doslovice tražiti po marku za golo preživljavanje”.

“Imamo jako mnogo sirotinje. Gdje je hrvatski narod sa svojom konstitutivnošću u ovom entitetu. Hvala vam što se vi iz Sarajeva zanimate za našu situaciju. Kada su se naši hrvatski predstavnici zanimali za situaciju ovdje? Potpredsjednik Bundestaga je došao na moj poziv i kada je vidio i čuo plač banjalučkih Hrvata smučilo mu se. Pitao je šta je sa vašim političarima, a oni iz Banjaluke ne mogu otići na sela da vide kako se živi”, požalio se biskup.

Budućnost BiH i svih njezinih naroda zavisi, prije svega, od nas samih, kazao je Komarica.

“Mi koji smo ovdje rođeni, možemo se ponositi našom zemljom. Koliko ćemo se mi potruditi ne pateći od kompleksa manje vrijednsot i ne gledajući kojem narodu pripadama, nego komšija do komšije, susjed do susjeda, da vidimo dijagnozu našeg stanja kako bi tražilo od svih koji imaju odgovnornost da urade svoje. Tražimo najosnovnije, da nas se poštuje kao ljude koji imaju prava na ljudske slobode”, kazao je biskup.

Ipak, Komarica ne krije optimizam jer BiH nije Sahara, nije pustinja, nego je ovo prelijep kraj.

“Političarima treba poručiti da nisu naši bogovi. Trebamo poštivati tuđe, a sebe se ne odričući”, zaključio je Komarica.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.