Nakon posljednje šestosatne sjednice Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održane 8. jula 2017. godine bez utvrđenog dnevnog reda, izostali su zvanični stavovi Predsjedništva Sabora o tome – postoji li stvaran dubinski raskol između Sabora i Rijaseta, te šta je njegova suština.

Član Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Amila Alikadić-Husović jedina je za N1 pristala govoriti o dešavanjima na posljednjoj sjednici Sabora.

– Šta je izvor nezadovoljstva, ako ono postoji, odnosno nerazjašnjenih stavova koji su se oslikali i kroz neusvajanje dnevnog reda na posljednjem zasijedanju Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 8. jula 2017. godine?

“Iznenadili su me pomalo medijski napisi da je to sukob između reisa doktora Kavazovića i gospodina Hasana Čengića. Htjela bih da napomenem da se ne radi o interpersonalnim neslaganjima i nezadovoljstvima. Čitav, nije to sukob, nego razmimoilaženje mišljenja je počelo oko organizovanja broja muftijstava u Bosni i Hercegovini i našoj dijaspori. Dakle, prijedlog Sabora, odnosno Rijaseta je bio određen broj muftijstava kakav je bio i ranije, dok su gospodin Čengić i drugi ljudi, članovi Sabora, zagovarali da treba povećati broj muftijstava. S obzirom da Islamska zajednica u BiH nije finansirana iz budžeta, nego samo iz onih sredstava koja se prikupe iz članarine Islamske zajednice i eventualno nekih skromnih donacija, mi smo mišljenja da nismo u stanju da finansiramo toliki broj muftijstava da bi to odgovorilo onom zadatku koji muftijstvo ima kao srednji nivo vlasti u Islamskoj zajednici. Dakle, ljudi koji misle kao i ja – da treba ostaviti isti broj muftijstava i ne povećavati nije razog da se govori o personalnim razlozima i razmimoilaženjima. Gospodin Hasan Čengić je zbilja jedna elokventna osoba zaslužna za mnoge dobre stvari od odbrane BiH pa do danas, koji je pokazao da je zbilja patriota.”

– O kojim je temama zapravo htjela raspravjati većina članova Saboru?

“Mi bi htjeli da nešto drugo pokrenemo, da malo drugačije vidimo stanje naših imama, vjerske obuke i slično. I zbog toga smo samo zahtijevali da se vidi na sjednici kakao radi Predsjedništvo Sabora jer je predsjednik Sabora samo primus inter pares, dakle, prvi među jednakima i ništa drugo. Sjednica zadnja nije ni počela, a ne da je završena, jer smo mi htjeli kao prvu tačku dnevnog reda ispitati rad Predsjedništva Sabora. I ništa drugo. Vjerovatno do smjene ne bi ni došlo ukoliko bismo mi usaglasili stavove o pitanjima o kojima se ne slažemo. To je najveći nivo demokratije – imati različita mišljenja i imati ih pravo iznijeti, argumentovano braniti svoje mišljenje i argumentovano poštivati i usvajati tuđe mišljenje.”

– Šta očekujete od nove sjednice i zna li se datum zasijedanja?

“Sabor zasijeda u određenim vremenskim intervalima. U međusobnoj smo komunikaciji. Ukoliko bismo došli do zajedničkog zaključka i stava kako organizirati srednji nivo vlasti u Islamskoj zajednici, odnosno u Rijasetu, mislim da onda to više ne bismo ni raspravljali na Saboru nego bismo došli sa jedinstvenim zaključkom. Mislim da smo vrlo blizu nekog konačnog rješenja.”

– Da li je istina da određen broj sabornika često nije zadovoljan temama koje se predlažu i o kojima Sabor Islamske zajednice u BiH raspravlja?

“Postoje određene teme koje nama nisu interesantne, na koje Islamska zajednica i Sabor niti treba da utiče niti može da utiče. Na teme na koje mi ne možemo da utičemo u BiH, ne trebamo onda da raspravljamo. Biti daleko od politike znači biti daleko od svakodnevnog života građanina. Oni ljudi koji su nas birali su građani BiH i isto tako članovi Islamske zajednice u BiH ili dijaspori. Ja mislim da je mnogo važnije da se mi bavimo svakodnevnim stvarima, od materijalnog stanja naših imama jer rekla sam da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nikada nije potpisalo Ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH za razliku od ostalih konfesija. To bi trebala biti, ja mislim, tema na dnevnom redi našeg Sabora, do tema – kako naša djeca prolaze kroz vjersku obuku, ali ne u smislu vjerske obuke, nago kako se prilagoditi današnjim izazovima života kao jedan vjernik sa moralnim načelima, zatim, vidite da naš natalitet pada – to su isto pitanja kojima se treba baviti, a nije se o njima raspravljalo. Mislim da mi tu trebamo dati poentu našeg djelovanja jer su nas birali građani koji očekuju da im pomognemo kako se suočiti kao vjernik, kao pripadnik Islamske zajednice, kao odgovoran građanim BiH sa današnjim izazovima brzog života, okrenutih moralnih vrijednosti. To je pitanje svake vjerske zajednice, to je pitanje i društvene zajednice. Imamo mi dosta tema koje trebamo proći – položaj žena, zapošljavanje”, istakla je Alikadić-Husović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.