Pelješki most: Pitanje za zaoštravanje bh. politike

Vijesti 14. aug 201717:28 > 18:05
N1

Kuda će ploviti brodovi, odnosno da li će se graditi Pelješki most – pitanja su oko kojih se ovih dana spori i zaoštrava bh. politika.

Izostaje jedinstven stav kolega iz Predsjedništva BiH. Dok Bakir Izetbegović, inače predsjednik Stranke demokratske akcije, tvrdi da Hrvatska ne poštuje suverenitet BiH i komšijama preporučuje da grade tunel, Dragan Čović, inače predsjednik HDZ-a BiH, sve naziva predizbornim pozicioniranjem samo jedne stranke, a ne stavom države.

“To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao pokušajima da se u našem Neumu ponovno aktualiziraju teme kao što su izgradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. (…) Politička odluka o ovom pitanju nije samo bilateralna odluka koja podrazumijeva izjašnjavanje nadležnih državnih institucija obiju zemalja, već i Europske unije koja na neki način polaže pravo na taj prostor i uživa neku vrstu suvereniteta nad njim. Ono što je istina jest da su prilikom utvrđivanja tehničkih specifikacija mosta zahtjevi BH strane, i struke – što je možda još važnije, u potpunosti uvaženi. Ponovno otvaranje ovog pitanja od SDA, pogotovo u formi tvrdog političkog uvjetovanja kakvo smo mogli čuti ovih dana, ne samo da neće riješiti problem u korist BiH, već može samo naškoditi njezinom europskom putu.”

“Hrvatska se tu odnosi ignorantski. Ima vrlo jasne stavove Predsjedništva bih iz 2007., a zatim i pismo gospodina Radmanovića ne može biti jasnije iz 2009. Valja utvrditi granicu, valja utvrditi koridor ili plovni put BiH koji nas spaja sa međunarodnim vodama sa otvorenim morem”, izjavio je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.

Korespondencija među zemljama nije bila zanemariva. Iz zgrade Predsjedništva prema Hrvatskoj je od 2007. odaslano nekoliko pisama.

Tada je navedeno da je BiH protiv izgradnje mosta do rješavanja granične linije. Sličan sadržaj, o tome kako prvo treba razgraničiti teritorijalna mora, upućen je i 2009. Za to vrijeme iz Hrvatske stižu poruke da gradnja ovog strateškog projekta, odobrenim sredstvima Evrospke komisije, ide dalje.

“Ne samo da se nastavlja projekt izgradnje Pelješkog mosta nego smo dobili bespovratnih 357 milijuna eura. Rekao sam – dijalog sa svim susjednim državama pa i sa nama prijateljskom BiH – da. O tome smo razgovarali i na zajedničkoj sjedici Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Sarajevu početkom srpnja. Ukoliko bilo to treba pojasniti bilo što, sve ćemo pojasniti svojim susjedima. Međutim, tehničke karakteristike mosta su takve da one omogućuju neškodljiv prolaz svih vrsta plovila koji bi mogli ići prema Neumu”, stav je Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske.

Iz resornog bh. ministarstva stiže poruka da nisu nadležni za pitanje granice, te da to ne treba miješati sa neškodljivim prilazom Neumu. Sekretar ministarstva navodi da su stručne grupe obje države 2006. godine usaglasile tehničke dimenzije mosta koje osiguravaju, tvrdi, neškodljivi prilaz Neumu – visinu od 55 metara i širinu plovnog puta 200 metara.

“Tada je u vrijeme potpisivanja te bilješke ministar bio gospodin Božo Ljubić i ono što je takođe važno konstatirati da je ta možemo to tako reći – zapisnik – stručna bilješka, tako se dokument zove. Zajedno sa zaključcima upućen na Vijeće ministara BiH početkom 2007. međutim Vijeće ministara nije našlo konsenzus po tom pitanju zbog zaključaka koji su bili navedeni u tom slučaju”, ocijenio je Igor Pejić, sekretar Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Ovo će pitanje, po svemu sudeći, izazvati i burnu raspravu na prvoj septembarskoj sjednici državnog parlamenta. Dva poslanika, a moglo bi im se pridružiti i još kolega, pripremili su pismo Evropskoj komisiji u kojem planove Hrvatske na gradnji Pelješkog mosta nazivaju – nelegalnim.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.