Visoki predstavnik, CIK i matematika

Vijesti 23. okt 201717:27 > 20:48
N1

Nakon pauze od gotovo mjesec i po, državni zastupnici bi u srijedu mogli razmatrati na sjednici i HNS-ov Prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je mnogo ranije dobio podršku Doma naroda. No, pitanje je kakva procedura će biti? Također je i pitanje da li će za usvajanje biti potrebnih 22 ruke?

Odlučujući po Apelaciji Bože Ljubića, koji je u vrijeme podnošenja bio na poziciji predsjedavajućeg Zastupničkog doma – Ustavni sud van snage je stavio dio člana Izbornog zakona u kojem stoji – “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ u Domu naroda Federacije. Automatski je van snage stavljen i član u kojem se navodi koliko se predstavnika Srba, Hrvata i Bošnjaka bira iz kojeg kantona, u Dom naroda Federacije. Ukoliko se sporne stavke ne izmijene u praksi to znači, između ostalog:

“Ostat će nepopunjeni Dom naroda Federacije i Dom naroda na državnoj razini iz Federacije i nakon tog smo u jednoj pat poziciji jer ta tijela ne mogu zasjedati, a sve zakone moraju oba doma potvrditi. Dolazimo u jednu, maltene, suludu situaciju da ćemo imati izbore, a da se neće moći implementirati volja građana”, objašnjava Mario Karamatić.

No, primjera radi Federalni dom naroda nije neophodan samo izglasavanja zakona radi. Bez Doma naroda nije moguće izabrati predsjednika ili potpredsjednike Federacije, kasnije i Vladu Federacije. Ukoliko Parlamentarna skupština zakaže u izmjenama Izbornog zakona – šansa je u reakciji visokog predstavnika. A njegova posljednja takva odluka upravo je vezana za Dom naroda Federacije. Nakon petomjesečnih pregovora 2011. – Živko Budmir nije imao potrebnu većinu u Klubu Hrvata za izbor na poziciju predsjednika Federacije. Od ukupno 17 delegata u hrvatskom klubu, Budimiru je bila potrebna trećina. No, dobio je pet glasova. Centralna izborna komisija je tada izbor proglasila neustavnim. No, Valentin Inzko – suspendovao je odluku CIK-a. Ipak, sadašnja situacija mogla bi izazvati još veće posljedice.

“Mogu slobodno kazati čitava BiH bi došla u poziciju Grada Mostara, ali ja jednostavno ne želim razmišljati o takvoj opciji. To je najcrnja opcija moguća koja bi se nama mogla desiti i ne mislim da je ikome u ovoj zemlji u interesu da budemo u kompletnoj blokadi”, poručuje Bariša Čolak.

U parlamentarnoj proceduri je trenutno HNS-ov Prijedlog. Između ostalog bar kada je riječ o Domu naroda Federacije predviđa – iz Skupštine Kantona Sarajevo neće moći biti izabran Hrvat koji će sjediti u Domu naroda. Niti će ijedan Srbin iz Skupštine Posavskog kantona moći biti izabran da štiti interese Srba u Domu. Pet bošnjačkih delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH prije nekoliko mjeseci – osporili su ovakve prijedloge zbog sumnje da su štetni po vitalni interes Bošnjaka, ali Ustavni sud BiH kazao je da nisu. Iako iz SDA uporno kritikuju – svoje prijedloge neće obznaniti dok ne bude poznata sudbina HNS-ovih. Ali, uvjereni su da iako Zakon ne bude izmijenjen – postoji rješenje za implementaciju izbornih rezultata.

“Postoje tumačenja da je moguće implementirati izborne rezultate i bez promjene Zakona, ali bolje bi bilo da se izvrše izmjene i dopune i SDA naravno ima definirane prijedloge. Mi ćemo, kao što smo to kazali na posljednjoj sjednici Predsjedništva, nakon što ovaj HNS-ov Prijedlog bude odbijen, na Domu ponuditi svoja rješenja”, kaže Šefik Džaferović.

U SDA već računaju na to da prije svega HDZ nema potrebnih 22 glasa za izmjene Zakona. Pitanje je da li će ih imati i SDA kada i ako svoje izmjene upute u proceduru. Jedno je sigurno da će Centralna izborna komisija raspisati izbore u maju, to im je zakonska obaveza. Sigurno je i to da će HDZ nastojati osigurati izbor, kako kažu, legitimnog člana Predsjedništva – koji neće dozvoliti kandidovanje Željka Komšića i sličnih – jasno je to i kroz lobiranje Dragana Čovića, unutar i izvan granica BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.