Tribunal u Haagu će pred kraj mjeseca novembra izreći dvije dvije presude, prvostepenu u slučaju Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske RS i pravomoćnu presudu u slučaju vojno-političkog vrha takozvane Heceg-Bosne na čelu sa Jadrankom Prlićem i drugima, koji su prvostepeno osuđeni na 111 godina zatvora.
Glavnu tužilac Tribunala govorio je za INS (Bosnian News Sevice), gdje je izrazio nadu da će presude pojasniti istinu o ratu u BiH.
“Zaista, pitanje koje će se postavljati nakon što se Tribunal zatvori biće je li naša misija ispunjena. Nije na meni da dam taj odgovor i očekujem da će historija donijeti svoj sud”, kazao je Brammertz.
Govorio je i o slučajevima Ratka Mladića, Radovanu Karadžiću ali i o slučaju ratnog komandanta Srebrenice – Naseru Oriću.
Podsjećamo, presuda Mladiću zakazana je za 22. novembar.
“I što se tiče svih, a posebno žrtava, to je sada najvažnije… Samo bih ponovio za vaše čitaoce da je Mladić po dvije tačke optužnice optužen za genocid (u Srebrenici i opštinama), po pet tačaka optužen je za zločine protiv čovječnosti (progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela) i po četiri tačke za kršenje zakona i običaja ratovanja (ubistvo, terorisanje, protivpravne napade na civile, uzimanje talaca)”, kazao je dodavši da je Tužilaštvo predočilo 365 svjedoka kako bi dokazalo zločine koji se Mladiću stavljaju na teret.
Kako vidite nedavno insistiranje države Srbije da ishoduje puštanje Mladića iz pritvora, a radi liječenja u toj zemlji? Žrtve, posebno one u Srebrenici, veoma su zabrinute. Posebno jer im se u sjećanja vraćaju neki raniji važni predmeti u Tribunalu, pa hi brinu scenariji u kojima ne bi dobili punu istinu i međunarodnu pravnu satisfakciju.
Brammertz: Odbrana u predmetu Ratko Mladić nije u skorije vrijeme podnijela nikakav zahtjev za privremeno puštanje na slobodu zbog zdravstvenog stanja optuženog. Prema tome, neću nagađati o tome hoće li se taj zahtjev pojaviti ili ne.
Također, 29. novembra Tribunal će da donese pravosnažnu presudu i u slučaju „Prlić i ostali“. Neću Vas pitati za očekivanja, ali ako možete kazati koliko ste zadovoljni urađenim u tom predmetu i vjerujete li da će to Sud moći prepoznati? Vaš tim je godinama radio na tom predmetu. Ovo bi trebala biti, kako se na Balkanu kaže, tačka na I.
Brammertz: Ne volim previše govoriti o presudama prije nego što budu izrečene, ali nadam se da će one malo pojasniti šta se događalo za vrijeme rata. Jako sam zadovoljan radom svojih timova, i na suđenju i u žalbenom postupku, i mislim da smo predočili snažne dokaze i snažnu argumentaciju u žalbi.
Pretresno vijeće osudilo je šestoricu optuženih za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i teška kršenja Ženevskih konvencija putem učestvovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu. Izrečene su kazne od 10 do 25 godina zatvora.
Međutim, htio bih naglasiti jednu stvar. Zaista se nadam da će se političke vlasti i vlade ponašati odgovorno tako što će prihvatiti presudu suda i podsticati javnost da i ona to učini.
Kako komentirate zahtjeve da se haški osuđenici, koji se nalaze u zatvorima diljem Evrope, prebacuju u Srbiju da bi tamo, a navodno radi boljih uvjeta, nastavili da izdržavaju kaznu zatvora?
Brammertz: Za svaku promjenu sadašnje prakse izvršenja kazni van zemalja bivše Jugoslavije bila bi potrebna preporuka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
Međutim, teško je shvatiti kako bi se zemlju koja se ne pridržava svojih međunarodnih pravnih obaveza time što odbija da izvrši nalog za hapšenje u slučaju nepoštivanja Suda u predmetu “Šešelj”, moglo smatrati primjerenom za izvršenje kazni osuđenih ratnih zločinaca.
Isto tako, veoma je uznemirujuće čuti da se osuđene ratne zločince veliča kao heroje. Sad čujem da će generali čija je krivica dokazana i koji su osuđeni zato što su počinili ratne zločine predavati na Vojnoj akademiji.
A oni su bili ti koji su trebali obezbijediti postupanje u skladu sa zakonima ratovanja! Trebamo imati na umu da su zločini koji se procesuiraju na Tribunalu najteži i najokrutniji zločini i ne šalje se prava poruka ako vladini zvaničnici gledaju ratne zločince kao heroje i primjere za buduće generacije.
Radovan Karadžić se 10. oktobra pojavio pred Mehanizmom za međunarodne tribunale. To je statusna konferencija pred nastavak žalbenog postupka. Haško tužilaštvo se također žalilo zahtijevajući da Karadžić bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine. Postoje li okolnosti da prvostepena odluka bude promijenjena u korist Vašeg zahtjeva?
Brammertz: I tužilaštvo i odbrana su uložili žalbu na presudu Pretresnog vijeća. Sudije Žalbenog vijeća razmotriće argumente obiju strana i odlučiti o adekvatnoj kazni.
Samo da dodam da smo zadovoljni što je Pretresno vijeće prihvatilo naše dokaze i zaključilo van razumne sumnje da je Karadžić bio vođa razvoja ideologije i politike koje su dovele do etničkog čišćenja teritorije Bosne i Hercegovine. Pretresno vijeće se s nama, takođe, složilo da je Karadžić bio na vrhu struktura politike, vlasti i vojske koje su on i drugi potom iskoristili da počine zločine kako bi ostvarili svoje ciljeve trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata iz opština širom Bosne i Hercegovine, terorišući civilno stanovništvo Sarajeva i eliminišući bosanske Muslimane iz Srebrenice.
Sve su to veoma važni zaključci koji potvrđuju da su Karadžić i druge političke i vojne vođe s kojima je radio individualno odgovorni za masovna zvjerstva i zločine koje su počinile snage pod njihovom komandom i uticajem.
Slučaj Orić
Kako vidite proces rada Tribunala do okončanja odluka u svim predmetima, kako bi se on trebao odvijati i imate li okolnosti za kvalitetan rad?
Brammertz: Zaista, pitanje koje će se postavljati nakon što se Tribunal zatvori biće je li naša misija ispunjena. Nije na meni da dam taj odgovor i očekujem da će historija donijeti svoj sud.
Ali, ono što mi je postalo jasno je da će naslijeđe Tribunala ovisiti o perspektivi koju usvojimo. Daću samo jedan primjer. Tribunal je optužio 161 osobu, uključujući mnoge više i srednje rangirane zvaničnike sa svih strana u sukobu. To je daleko više nego bilo koji drugi međunarodni sud do sada. A ipak, još uvijek ima 5000 osumnjičenih samo u Bosni i Hercegovini koje treba istražiti u vezi s ratnim zločinima. Prihvatam obje te perspektive, da je Tribunal učinio tako puno, a ipak ne dovoljno.
Tribunal će izreći zadnje presude u predmetima “Mladić” i “Prlić i drugi” u novembru. Mehanizam za međunarodne krivične sudove koji preuzima obaveze preostale od Tribunala će završiti žalbene postupke u predmetima “Karadžić” i “Šešelj”, suđenje Stanišiću i Simatoviću i eventualnu žalbu u predmetu Mladić. Žalbeni pretres u predmetu Šešelj zakazan je za 13. decembar.
Istovremeno, Tužilaštvo Mehanizma će nastaviti da daje podršku pravosudnim vlastima u zemljama bivše Jugoslavije u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Znači, još uvijek puno toga treba napraviti i borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine se nastavlja.
Možete li komentirati oslobađajuću presudu u slučaju ratnog komandanta Srebrenice Nasera Orića u postupku pred Sudom BiH? Imali smo brojne reakcije…
Brammertz: Predmet nijie završen i Tužilaštvo je objavilo svoju namjeru da uloži žalbu. U svakom slučaju ćemo sa zanimanjem pratiti razvoj događaja u tom predmetu.
Integralni intervju sa Sergeom Brammertzom koji je radio Faruk Vele možete pročitati na portalu INS, odnosno klikom na OVAJ link.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
