Izjava člana Predsedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića o Kosovu i reakcija vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj na nju su stvari za predizbornu kampanju i unutrašnjopolitičku upotrebu obje države, smatraju gosti Novog dana.

Teško je pobrojati koliko je kriza u regionu bilo u posljednjih nekoliko godina, pošto jedna drugu smjenjuju. Povod ovog puta je izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koja se odnosi na priznanje Kosova. Riječi Bakira Izetbegovića pogodile su Beograd koji najavljuje vanrednu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Sa druge strane, sam Izetbegović tvrdi da je novinska agencija Tanjug pogrešno prenijela njegovu izjavu.

Srećko Latal, politički analitičar iz Sarajeva, kaže da je u intervjuu Izetbegović rekao dvije stvari – zvaničnu poziciju BiH i institucija i svoje mišljenje, a da je suština problema to što su se neki mediji fokusirali na prvi dio izjave, a pojedini na drugi. “I zato imamo ovu harangu u medijima… Čini mi se da nama na Balkanu nikada nije dovoljno kriza”, naveo je u Novom danu.

Kaže da se postavlja pitanje da li je bilo mudro od Izetbegovića da izražava lično mišljenje, kada se zna da lična mišljenja političara i, uopšte, ljudi iz javnog sektora imaju posebnu težinu. Mislim da se ova situacija mogla izbjeći, ali je pokrenula i pitanje uloge medija u regionu, dodao je.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, je rekao da je Tanjug je preskočio dio izjave, pogrešno interpretirao dio i nije stavio u kontekst razgovora koji je vođen. Međutim, dodaje, i da je prenijeta cijela Izetbegovićeva izjava, reakcija bi bila isto takva, izazvala bi buru, kako bismo imali konstantne krize i čime da zamajavamo narod. On se saglasio sa Latasom da jedan političar mora da vodi računa o tome šta govori, ali podvlači i da su bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik RS Milorad  Dodik skloni marketinškim izjavama.

Danijel Simić, glavni urednik portala frontal.rs, glasila udruženja građana “Frontal” iz Banjaluke, kaže da od završetka rata do danas ta dva politička protivnika (Izetbegović i Dodik) plaše jedan drugom biračko tijelo. U čitavom tom plašenju karakteristično je ko prvi počinje, dodao je. Smatra da Izetbegović “radi posao u potpunosti za Milorada Dodika”.

Simić je istakao to što se u cijeloj priči o Izetbegovićevoj izjavi prenebregao dio kad on “prijeti ratom ako se krene putem Katalonije”. S tim u vezi, izjava prijetnje ratom je skandaloznija, a ona o priznavanju Kosova je dodvoravanje međunarodnoj zajedinici i jedan gromoglasan ulazak u predizbornu kampanju, podvukao je Simić.

Latas dodaje da je činjenica da u BiH predizborna kampanja nije stala od lokalnih izbora 2016. i da je u toku priprema za izbore 2018. Ključno pitanje za nas novinare je zašto se bavimo ovim pitanjima, a ne katastrofalnom ekonomskom situacijom u BiH, ozbiljnim ekonomskim problemima u Srbiji, naveo je.

Popov kaže da se javnost pomalo navikla na ovakve stvari i podsjeća na situaciju od prije više od godinu dana – kada je Izetbegović tražio reviziju tužbe BiH protiv Srbije za genocid. Svi koji su znali nešto o tome, znali su da će biti odbijena jer ne dolazi od validnog tijela, ali o tome se pričalo desetak dana, a ko se danas, uopšte, toga sjeća, rekao je Popov, sugerišući da će tako biti i u ovom slučaju.

Ta izjava je bila potrebna za unutrašnjopolitičku upotrebu, naveo je. Mjera zasjedanja Savjeta za nacionalnu bezbjednost je, prema njegovom mišljenju, neprimjerena.

Izjava, kao lično mišljenje političara, odjednom izaziva toliko kontroverzi, kod nas je postalo pravilo da se u kontinuitetu izazivaju krize, latentno živimo u krizama, skreće se pažnja javnosti da ljudi ne gledaju kako se živi koliko ima gladnih, nezaposlenih, dodao je Popov.

Lideri stranaka vladajuće većine u Republici Srpskoj, SNSD-a Milorad Dodik, DNS-a Marko Pavić i Socijalističke partije Petar Đokić pozvali su srpske predstavnike da bez odlaganja napuste institucije BiH i vrate se na konsultacije u Republiku Srpsku.

Simić, komentarišući to, kaže da ne vjeruje da će biti bilo kakvih skandaloznih poteza. Meni je skandaloznije u čitavoj toj skalameriji to što je visokopozicionirani bosanski političar prijetio ratom, i spominjao rat i ko prvi počinje, naglašava Simić.

“Milorad Dodik je, za one koji ga ne vole, potpuno produkt međunarodne zajednice, on je na vlast došao uz pomoć američkih agencija, a onda, pošto je to zaista stvarna potreba naroda u RS za širom autonomijom, pa čak i nezavisnošću, okrenuo se i postao estradni nacionalista koji izgovara te stvari. Mi sada vidimo da stvari koje on izgovara su daleko bezazlenije od stvari koje izgovara Bakir Izetbegović. Milorad Dodik je postao Martin Luther King – on sanja o nezavisnoj RS, što je svojevremo izjavio i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, odlazeći sa pozicije”, rekao je Simić.

On navodi izjave visokog predstavnika Valentina Inzka i Maureen Cormack, ambasadorice SAD u BiH – da su zabrinuti. “Maureen Cormack ne podnosi sankcije protiv političara koji pozivaju na rat, nego protiv političara koji sanjaju o nezavisnosti”, kaže Simić, navodeći da je politika međunarodne zajednice licemjerna, i da RS želi da svede na nivo folklornog društva.

Tragično je što neko može da prijeti ratom, dodaje.

Ne može Bakir Izetbegović da prizna da se otima jedan dio teritorije drugoj zemlji, dok u svojoj ne može, navodi. Ukoliko Kosovo može da bude nezavisna država, čak i po mišljenju Izetbegovića, onda ne postoji mehanizam zašto da se ne raspiše i u RS referendum i ona da postane nezavisna, kaže Simić.

“rpski predstavnici treba da od ovoga naprave malo veći problem i ne smiju da puste da sve prođe tek tako”, mišljenja je Simić.

“Srbija neće uraditi ništa na tom pitanju, RS se mora starati sama za sebe”, rekao je i dodao da se to vidjelo po tome što su predstavnici BiH pozvani u posjetu Srbiji.

Govoreći o, kako kaže, prijetnjama ratom Bakira Izetbegovića, kaže: “Nađite jednog srpskog političara, vratite film, koji je prijetio ratom. Ne smiju se tolerisati prijetnje ratom”.

Latas kaže da u BiH, suštinski, velika većina ljudi, od politčara do analitičara, novinara i građana, vide samo jednu stranu. Simić je govorio emotivno o prijetnji ratom, ali nije rekao da je ona vezana direktno za prijetnju nezavisnošću, naveo je. Zna se, jasno je od 1995. kada je RS prvi put pokušala, da će bilo kakav pokušaj kretanja putem nezavisnosti i krenuti, nažalost, ratom, ocjenjuje. “Bojim se da je takva situacija i danas”.

Popov kaže da će, nakon presude u Hagu (Ratku Mladiću) ova kriza pasti u zaborav. I on je mišljenja da kada bi se Dodikove prijetnje operacionalizovale – da krene putem Katalonije – da bi riječ “rat” visila u vazduhu.

Popov je rekao, osvrćući se na Simićeve riječi, da je na proslavi Dana RS 9. januara, Dodik rekao da želi da jednog dana Srbija i RS budu jedno, a da je tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio da je to i njegov san, i da je to, kako ocjenjuje, miješanje i ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH, takođe. Popov dodaje da vlast u Srbiji podržava teritorijalni integritet BiH, ali da se u praksi nikada nije ogradila od Dodikovih riječi.

Simić je odgovorio da je Stipe Mesić, odlazeći sa funkcije, rekao da će poslati vojsku da u Posavini presječe RS u tom koridoru: “Stipe prijeti konkretnim ratom, dok Nikolić sanja, Izetbegović prijeti ratom, dok Dodik sanja. Treba presaviti tefter i vidjeti šta je ko rekao”, navodi.

Simić se osvrnuo i na tvrdnje da je prenebregao dio o nezavisnosti i povezanosti sa prijetnjom ratom, i na to rekao da iz RS niko neće pucati ni na koga u tom slučaju, i da nema potrebe prijetiti ratom.