Historičari za N1: Treba li nam balkanski Willy Brandt

Vijesti 22. nov 201721:25 > 21:28
N1

Hoće li se ikada pojaviti balkanski Willy Brandt koji će biti spreman zamoliti za oprost, pitanje je na koje su odgovor u Pressingu ponudili historičari Hrvoje Klasić, Husnija Kamberović i Milivoj Bešlin.

Kamberović je kazao da postoje već slučajevi, te da nije problem da li će neko otići na mjesto stradanja.

“Znamo da je Čavić rekao da se desio zločin u Srebrenici, bio je i Dodik, Vučić. Izetbegović je bio na Kazanima. Nije ključna stvar da li će otići – važnije je šta poslije toga, kada se prizna”.

“Sva naša izvinjenja su bila marketinška”, ocijenio je Milivoj Bešlin, historičar iz Novog sada.

“Willy Brandt je kleknuo i rekao mi to više nećemo počiniti. On je imao svest šta se desilo. Time se da je garancija da se taj zločin neće ponoviti. Mi nemamo novu politiku, novu paradigmu, matricu. Mi imamo marketinško izvinjenje i nastavak stare politike. Sutradan se to anulira kao da do njega nije ni došlo”, izjavio je.

Hrvoje Klasić je kazao da je Brandt produkt jednog stanja društva.

“Nije meni potreban Willy Brandt. Meni je potrebno njemačko društvo, otvoreno, demokratsko, u koje ulaze Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Turci…koji se primaju otvorenog srca. Iz takvog društva dolazi Brandt. Mi moramo izgraditi društvo kakvo je bilo njemačko. Radi se o 15 – 20 godina nakon II svjetskog rata. Društvo je bilo devastirano, a govorimo o bitno manjem ratu, i 20 godina nakon nemamo takvo društvo”, pojasnio je Klasić.

“Do jučer se govorilo da će žrtve biti zadovoljne presudom Mladiću, danas je drugačije. Poznajem prijatelje koji su ostali bez najmilijih, presude ne mogu nadomjestiti te osjećaje. Stvar je društva u cjelini. Kao društvo moramo naći snage i na ovo odgovoriti onako kako demokratsko društvo odgovara”, pojasnio je.

Bešlin je dodao i to da Willy Brandt nije učestvovao u zločinima koje je počinila Njemačka u II svjetskom ratu.

“A mi ovdje na vlasti imamo protagoniste rata, ratne stranke. Njima je teško da se odreknu sebe, svoje ideologije, onoga što su im bili ideali”, izjavio je novosadski historičar.

“Naša društva su pluralna, dominantni tokovi nisu jedini. Postoje društva, pojedinci i organizacije koje se protive tome. Ideja nije bila da nas Haag pomiri, nego da se kroz postupak dolaženja do presude otkriva istina, i da ova društva suoči sa katarzom”, dodao je.