Profesor doktor Husnija Kamberović gostovao je u Novom danu gdje se osvrnuo na protekli Dan državnosti te je kazao kako svi građani Bosne i Hercegovine ne doživljavaju svoju državu jednako snažno i važno.
“Praznici poput Dana državnosti BiH služe da se raznim manifestacijama kojima mora prethoditi politička priprema i kulturna, ojačamo vjeru u to da je država politički okvir. Važno je naglasiti da odnos prema političkim elitama nije isti kao što je prema državama. Ne smijemo poistovijetiti to dvoje jer države su tu, a oni prolaze“, naveo je za N1.
O tome koji grad je historijski značajniji – Mrkonjić Grad ili Jajce je rekao da je to teško reći, ali da je jako važna stvar to da mnogo ljudi posjeti Mrkonjić Grad za 25. novembar te da prisutnost ljudi na takvim manifestacijama govori da podjela u BiH nije toliko duboka i da ima puno ljudi koji vjeruju u ovu zemlju.
“Živimo u kompliciranom svijetu i dug je proces dogovoranja u vezi toga šta će se obilježavati kao nacionalni praznik i nijednoj zemlji to nije tako lako. Tako su se decenijama tukli na ulicama u Americi zbog obilježavanja nacionalnih praznika. Mi sad znamo da živimo u zemlji kakva je uspostavljena Dejtonskim sporazumom i Dejtonski ustav je uspostavio kao model i etno nacionalnu podjelu“, dodao je.
Osvrnuo se i na presudu Ratku Mladiću, ali i na to koliko presude ostavljaju traga na građane te je rekao: “Važno je istaći da se poslije svake presude ljudi vrate svom životu, a političke elite to koriste kad im zatreba. To smo vidjeli i neki dan i ovih dana kada se ljudi okarakterizirani kao zločinci promoviraju kao heroji i to jeste problem“.
“Mislim da nije problem da neko nekoga promovira u heroja ali je problem ako se zločinac promovira u heroja. Ja svojim studentima govorim da je Srđan Aleksić heroj a da je Ratko Mladić doista zločinac i ljudi koji ga promoviraju kao heroja su zapravo zloupotrebljeni od određenih političkih krugova i vjerujem da ti ljudi i ne znaju puno o tome“, dodao je gostujući u Novom danu.
Istakao je i kako će uvijek postojati male grupe takvih ljudi, te i da u Njemačkoj i dan-danas postoje neonacisti, bez obzira što se tamošnje društvo obračunalo s tim, ali da je pitanje ko će biti dominantan.
