Bivši predsjednici RS o 9. januaru

Vijesti 09. jan 201810:18 > 10:24
N1

"Republika Srpska 26. rođendan slavi politički ujedinjena oko ključnih nacionalnih pitanja, dok slaba ekonomija i siromaštvo prete njenom dugoročnom opstanku", ocjena je većine bivših predsjednika RS.

Biljana Plavšić, predsednica RS 1996. – 1998: Potrebno jedinstvo

“To je veliki jubilej, s obzirom na to u kakvim okolnostima je RS preživljavala ovih 26 godina. Ali, nisam zadovoljna sa preživljavanjem. Očekivala sam da će RS dočekati 26. rođendan u velikom procvatu. Najviše zabrinjava odlazak mladih iz RS. Mladi imaju vrlo istančan osećaj za pravdu i istinu i zato ne možemo otpuživati druge da prema nama provode selektivnu pravdu i istinu, kada se to isto dešava u RS. Nejedinstvo je osnovna greška, a dva neprijateljska tabora postavila su se na malu teritoriju i malu populaciju. Neka bude blokova i zdrava konkurencija, ali na osnovu planova koje nude narodu. Niko nam ne stoji na putu da, prema Dejtonskom sporazumu, Srpska bude država uzor na Balkanu. Etiketiranje jednih i drugih da su izdajnici, to su jezive ocene, a drugi mogu samo da nam se smeju šta nam se to dešava. Jedina stvar koja bi nas spasla jeste da se srpski narod ujedini i da nema blokova. Ako funkcije nose samo beneficije, onda nema kraja propadanju RS. To nam nijedan neprijatelj ne bi napravio šta mi sami sebi radimo”.

Nikola Poplašen, predsednik RS 1998. – 1999: Problem siromaštva

“Opšti ambijent je niti gori niti lošiji nego u drugim delovima sveta izloženim snažnim istočnim i zapadnim vetrovima. Osporavanje Srba i srpstva, pogotovo zapadno od Drine, traje vekovima, a RS je okvir koji takav trend blokira i omogućava srpskom narodu život na ovim prostorima u skladu sa njegovim istorijskim i civilizacijskim obeležjima. Ne bih rekao da je izraženo nejedinstvo oko ključnih nacionalnih pitanja. Razlika postoji u tome koliko i kako treba sarađivati sa nedobronamernim i razaračima RS i kako se to ocenjuje – da li je to saradnja, koketiranje ili izdaja. Jedna od opasnosti koja se nadvila na RS jeste dalje siromašenje ogromnog procenta stanovništva, što vodi ka radikalizaciji nezadovoljstva sa samom Republikom. Najveći izazov za RS i njenu budućnost jeste ostati po strani i sačuvati Republiku i narod kada se još snažnije sudare uragani zapada i istoka. Takođe, potrebno je makar prepoloviti stepen kriminala što bi omogućilo snažan razvoj Republike, bez potrebe za daljim zaduživanjem, kao i otvaranje perspektive mladim ljudima koje treba pitati o budućnosti”.

Mirko Šarović, predsednik RS 1999. – 2002: Očuvanje dejtonskih dostignuća.

Nemamo se čime posebno pohvaliti. I političko stanje i ekonomija su daleko od željenih očekivanja i stvarnih potreba RS. Ne mislim da postoji izraženo nejedinstvo oko ključnih nacionalnih pitanja. Naprotiv. Možda se samo stiče pogrešan utisak ili slika zbog avanturističkih izleta koji se žele prikazati kao svenarodni interes, a ustvari su deo kratkoročnih interesa i politika nekih stranaka i pojedinaca koji svoje lične politike i ciljeve žele da „obuku“ u opštenacionalne. Naš zajednički nacionalni interes je saglasnost i okupljanje oko onog što je stvoreno u zadnjih 25 godina i što je zapisano u našem Ustavu, pre svega, očuvanje dejtonskih dostignuća, stabilna, napredna i neokrnjena Srpska i izgradnja demokratskog društva, jer i ovo pitanje stavljam u ravan najkrupnijih zajedničkih i nacionalnih interesa građana. Slaba ekonomija je najveći izazov za RS, dugoročno gledano. Ekonomski nejaka Srpska je vrlo lak plen. Siromaštvo koje nas okružuje podstiče unutrašnja previranja, opštu nestabilnost, iseljavanje najsposobnijih i prizivanje devedesetih.

Dragan Čavić, predsednik RS 2002. – 2006: Visoka zaduženost

Razne teorije o ugroženosti Srpske demantuje činjenica da 26. rođendan proslavlja sa subjektivitetom koji nije okrnjen i gde je jednako čvrst kao što je bio pre 15 godina. Međunarodni ambijent je danas mnogo drugačiji, iako se u ovoj godini menja na štetu RS, i to kao direktna posledica pogrešne politike režimske vlasti. Tako se mogu čuti inicijative za promenu Dejtona i otvaranje razgovora o „Dejtonu dva“. To potvrđuje da su oni koji danas u BiH imaju konflikt kao politički pristup stvorili takav ambijent da spolja možemo očekivati razne oblike intervencionizma, što nije interes RS. Ekonomski, RS je mnogo slabija nego prethodnih godina, jer je dostigla vrlo visoku stopu zaduženja i ne može održavati tekuću likdvidnost bez konstatnog zaduženja. Političko jedinstvo u RS podrazumeva partnerstvo, a ne diktat i nametanje. Konsenzus o ključnim nacionalnim pitanjima postoji, ali se dramatično razlikujemo po pitanju organizovanja i stanja u RS, jer ona danas ima niži stepen demokratskog razvoja nego što je imala pre 10 godina.

Rajko Kuzmanović, predsednik RS 2007. – 2010: Srpska je stabilna

Dvadeset šesti rođendan Republike Srpske dočekujemo u stabilnim ekonomskim i političkim okolnostima, bez obzira na česte promene na unutrašnjem i međunarodnom planu. Srpska je stabilna, prevashodno zbog toga što je utemeljena na tri snažna stuba: prvo, na volji naroda iskazanoj više puta plebiscitom, referendumom i drugim oblicima, drugo, na domaćem pravu – ustavu, i treće, na međunarodnom pravu – Dejtonskom sporazumu. Bez obzira na to što strani faktori devastiraju Dejtonski sporazum, on je ipak najuspešniji međunarodni ugovor u poslednjih četvrt veka. Kada je reč o političkom nejedinstvu u RS evidentno je da ti nesporazumi uzrokuju ogromnu štetu i stvaraju jaz između političkih neistomišljenika. Zadatak progresivnih snaga je da što više smanje tu „pukotinu“. Izazova će biti i u vezi sa onim što Republika pred sebe postavlja kao dalji napredak, ali i onih koji se odnose na političke i ekonomske pritiske. Najveći izazovi biće u vezi sa ustavnim uređenjem RS i BiH. Uvereni smo u snagu institucija RS, koje će imati pravi odgovor na sve. Republika će i u budućnosti opstati i uspešno se razvijati, uprkos svim pritiscima i izazovima.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH je 26. novembra 2015. godine utvrdio da je neustavan 9. januar kao dan RS, a Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. godine provela referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH zabranio njegovo održavanje i zatim poništio rezultate izjašnjavanja građana.