Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, Božo Ljubić, komentirao je u N1 studiju uživo posjet Kolinde Grabar Kitarović Turskoj, ali i proces izmjene izbornog zakona u BiH.

Kako komentirate posjet hrvatske predsjednice Turskoj?

Neki ovo vide kao pokušaj miješanja u unutarnje stvari BiH i ovu ahdnamu za prava Hrvata u BiH (Adhnama je dokument kojim je otomanski sultan Mehmed II.Osvajač 1463. godine fra Anđelu Zvizdoviću zagarantirao slobodu ispovijedanja vjere i kretanja franjevcima, ali i svim narodima u BiH.), smatram da ovo ima pravni legalitet. Hrvatska je potpisnica Daytona, Ustavni sud je presudio da je izborni zakon neusklađen s Daytonom. To je legitimna inicijativa. Turska ima utjecaj na bošnjačku politiku, ali i šire, i sigurno može imati pozitivan utjecaj. Hoće li to i napraviti, vidjet ćemo. 

Stav je turskog predsjednika da treba djelovati u okviru Daytona.

Smatramo da treba tako dok se ne usuglasi njegova nadogradanja. Međutim, Dayton je prekršen amandmanima na Ustav i zemlje koje su jamci i potpisinici Daytona obvezne su vratiti stvari u ustavne okvire.

Koliko je moguće mijenjati ustav BiH parlamentarnim putem?

Hrvatska legitimna politika je predložila izmjene izbornog zakona i taj prijedlog je dobio podršku na Domu naroda, iako su bošnjačke stranke bile protiv njega. U ovom trenutku mi smo u situaciji raspleta oko izbornog zakona. Najpozitivnije bi bilo da bošnjačke stranke u procesu usuglašavanja dođu do rješenja. Nisam optimist da će se to tako dogoditi. Hrvatima je prihvatljivo bilo koje rješenje koje će omogućiti legitimno predstavljanje hrvatskog naroda u institucijama BiH. To je preduvjet konstitutivnosti bilo kojeg od tri naroda.

Bošnjaci smatraju da je ovo vid daljnjeg separatizma.

Naravno, nitko dobronamjeran ne može vidjeti u ovim prijedlozima naznake trećeg entiteta. Nažalost, ako Hrvati ne budu mogli ostvariti svoja prava kroz institucionalne mehanizme, BiH ulazi u dalju krizu u odnosima. Mnogi kažu da je Bosna i Hercegovina na pragu da postane propadajuća država. Pokušaj zadržavanja statusa quo je veći rizik za stabilnost BiH nego ulazak u promjene.

Izbori u listopadu?

Izbori bi se mogli raspisati i bez promjena zakona, ali se ne bi mogli implementirati rezultati. Odgovornost bošnjačkih stranka je da dođu do rješenja u dogovoru s hrvatskim strankama da bi se mogla uspostaviti vlast. To ne može biti kraj stabilizacije BiH.