Sva predložena rješenje izmjena Izbornog zakona - bez parlamentarne podrške. Oči javnosti sve više uprte u Centralnu izbornu komisiju.

Na koji način implementirati rezultate izbora, kada su stavke aktuelnog Zakona osporene? Iz CIK-a poručili – imali bi rješenje za popunu Federalnog doma naroda, kako bi se spriječila apsolutna postizborna kriza. No, bivši članovi ove institucije stava – Centralna izborna komisija bi mogla u svojim postupcima nakon izbora, kršiti Ustav Federacije.

Zakonodavci zakazali. Državni parlament oborio dva rješenja. Federalni jedno od ponuđenih – nije ni razmatrao. Stali i pregovori međunarodnih faktora s bh. političarima. Šta dalje?

“Postoji jedna odredba o kojoj se jako puno govori koja daje određene ovlasti CIK-u. Kada završimo posao donošenja podzakonskih akata pred izbore prije njihove službene objave u Službenom glasniku BiH CIK će se tek tada posvetiti toj odredbi, i vidjeti kakve su mogućnosti za CIK da dejstvuje. Sve do tada, ali to neće biti implementacija presude, to će biti postupanje po članu koji kaže da CIK određuje broj delegata nakon svakog popisa”, izjavila je Irena Hadžiabdić, predsjednika CIK BIH.

Takva odluka da se Dom naroda Federacije popunjava po popisu iz 2013. godine, suprotna je Ustavu Federacije. On za sve ustavno-pravne pozicije u vlasti, a koje iziskuju deografske kvalifikacije – predviđa popis iz 1991. kaže Lidija Korać, nekadašnja članica Centralne izborne komisije.

“Držim da doista u ovom trenutku mi ne možemo reći da ćemo imati prvo slobodne, demokratske i fer izbore. Ne samo da je složena situacija mislim da je ona zabrinjavajuća. Ja mislim da tijela vlasti, uključujući CIK bi trebale da izađu, ukoliko ima rješenje da predoči to rješenje, ne samo zbog političkih stranaka, nego prije svega radi građana ove zemlje da mi znamo da li da idemo na izbore ili ne, da li se mogu implementirati ili ne.”

Priča je dospjela i u briselske krugove. Da li će biti nametanja rješenja, Denis Zvidzić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH kaže: “Brisel ne djeluje na takav način, Brisel ne postavlja uvjete. Mi sa Balkana zamišljamo da to bude vrlo specifično, rigidno, grubo Brisel jednostavno nas upozna s činjenicom da su vrata EU otvorena da bi dalje napredovali moramo realizirati određene uvjete”.

U međuvremenu – sve su glasnije optužbe na račun članova CIK-a da su pod političkom kontrolom. Da bi u budućim rješenjima mogli igrati na kartu vladajućih stranaka. Istovremeno – i optužbe da vladajućim odgovara nedostatak rješenja, jer ako se izborni rezultati ne implementuju – ostaju i dalje na vlasti.

“Od dana održavanja izbora ti parlamentarci, zastupnici više nemaju izborni legitimitet, on je prestao”, dodala je Lidija Korać.

Tako kažu pravila – no praksa je drugačija. Što se duže bude odlagalo s reizborom predstavnika vlasti, nakon 7. oktobra – to će aktuelni sastavi duže sjediti u foteljama.

Mnogi od njih – mimo volje građana.