Ruhidullah Zahil je 24-ogodišnjak iz Avganistana je krenuo u potrazi za mirnim i sigurnim životom. Prvo u Tursku, zatim Bugarsku, Srbiju i na kraju u BiH. U BiH je vidio šansu da živi bolji život. Kao diplomirani ekonomista, u rodnoj zemlji to kaže nije mogao.

“Ovdje nema nekih problema. Ljudi iz Bosne su mi dali kuću u ovoj oblasti. Ja sam sretan i Bosna je dobra.”

Smješten je u privatnoj kući nadomak Sarajeva. Zajedno sa svojih 26 rođaka i prijatelja. Od ostvarenja sna, kaže, dijeli ga odobravanje azila, za koji je podnio zahtjev.

“Zatražio sam azil prije 15 dana. I nadam se da ću dobiti prvo neku kartu, papire, a onda korak po korak i azil.”

Na terenu s njima danas i pravnici. O konkretnom postupku traženja azila ne govore. Ovim ljudima na raspolaganju su za besplatnu pravnu pomoć.

“Od informisanja, savjetovanja, zastupanja u postupku azila od momenta iskazane namjere pa sve do donošenja rješenja Ministarstva bezbjednosti i dalje po pravnim lijekovima kako bi oni što uspješnije realizovali svoja prava u BiH”, navela je Amra Kadrić iz Udruženja Vaša prava.

Prema podacima zvaničnih institucija, od početka godine u BiH je evidentirano više od 500 ilegalnih migranata. Mnogi od njih, kaže direktor Službe za poslove sa strancima, došli su s namjerom da traže azil.

“Ovi ljudi treba da budu smješteni u azilantski centar. U azilantskom centru je popunjenost kapaciteta negdje 60 odsto, znači mjesta ima. Azilantski centar je otvorenog tipa, oni koji izraze želju za azilom ne moraju se zadržavati tu preko dana, mogu da izađu”, pojasnio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.

Vlasnici kuće u kojoj su smješteni ne žele pred kamere, niti dozvoljavaju kontakt sa migrantima. U neformalnom razgovoru kažu, samo su pomogli ljudima u potrebi. Nadležni poručuju, i to se mora prijaviti institucijama.

“Apelujem na ljude da takve ljude obavezno prijavljuju našim nadležnim organima, centrima Službe za poslove sa strancima i policijskim upravama u svojim mjestima”, kazao je Sifet Podžić iz Komisije za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine BiH.

Mnogi migranti ne žele nikakav kontakt sa vlastima i institucijama BiH. Oni BiH doživljavaju samo kao tranzitno područje ka EU.
Iako za sada BiH kontroliše migracije, kaže Slobodan Ujić, podaci iz Grčke i regiona pokazuju da bi se BiH mogla naći na udaru još većeg priliva migranata u narednim mjesecima.